Megalitski malteški hramovi

Koordinate: 36°02′57″N 14°16′10″E / 36.04917°N 14.26944°E / 36.04917; 14.26944
Izvor: Wikipedija
Megalitski malteški hramovi
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Malta
Godina uvrštenja1980. (4. zasjedanje) Prošireno 1992.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:132
Koordinate36°02′57″N 14°16′10″E / 36.04917°N 14.26944°E / 36.04917; 14.26944
Megalitski malteški hramovi na zemljovidu Malte
Megalitski malteški hramovi

Megalitski malteški hramovi je skupina prapovijesnih megalitskih spomenika na Malti od kojih je sedam upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1980. godine kao "najstarije samostojeće građevine na svijetu.[1][2] Oni su nastali kao rezultat lokalnih inovacija u procesu kulturne evolucije,[3] što je dovelo do razdoblja koje nazivamo Ġgantija kultura (3600. – 3200. pr. Kr.), nakon koje je uslijedila Saflieni kultura (3000. – 2500. pr. Kr.) koja je kulminirala u razdoblju Tarxien kulture (od 3150. – 2500. pr. Kr.), čime je završilo doba megalitskih spomenika.[4]

Ostali prapovijesni megalitski lokaliteti koji nisu upisani na UNESCO-ov popis su: Borġ in-Nadur[5] (Birżebbuġa), Kordin III.,[6] Il-Bidni,[7] Xemxija,[8] Hal Ginwi,[9] Tal-Quadi[10], Ta' Marżiena,[11] Ta' Raddiena,[12] L-Imramma,[13] Buggiba,[14] Santa Verna,[15] Tas-Silġ (Żejtun) i kompleks tragova isklesanih u stijeni Misraħ Għar il-Kbir (Dingli) i drugi.[16]

Popis zaštićenih lokaliteta UNESCO-a[uredi | uredi kôd]

Dva hrama Ġgantija su prvi upisani na UNESCO-ov popis 1980. godine, a ostali su dodani 1992. god.
Planovi hramova Hagar Qima
Shematski prikaz orijentacije hrama u Mnajdri prema sunčevim zrakama za suncostaja i ravnodnevica.
Slika Ime izgradnja Lokacija Koordinate Bilješke
Ġgantija oko 3600. – 3000. pr. Kr. Otok Gozo 36°01′48″N 14°09′39″E / 36.0300°N 14.1608°E / 36.0300; 14.1608 Dva hrama Ġgantija su najstariji megalitski hramovi na Malti iz neolita i jedni su od najstarijih ljudskih građevina na svijetu. Najvjerojatnije su izgrađeni za kult plodnosti, o čemu svjedoči njihov oblik od pet velikih apsida koji podjseća na kultni oblik žene, ali i brojne figurice "Venera" koje su pronađene na lokalitetu. Hramovi, od kojih je južni veći i stariji, su okruženi vanjskim zidinama i imaju tragove gipsa koji je nekada prekrivao i izravnjavao nepravilne zidove.[17]
Ħaġar Qim ("Sveto kamenje") oko 3600. – 3200. pr. Kr. Kod sela Qrendi 35°29′38″N 14°15′48″E / 35.4940°N 14.2632°E / 35.4940; 14.2632 Kompleks hramova izgrađen od mekanog vapnenca globigerina, zbog čega je podosta oštećen pri čemu su njegovi vanjski zidovi isprani te se može vidjeti u njegovu unutrašnjost. Hram ima trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate, široko dvorište, okružne zidine s prolazima koji vode do hramova koji imaju blago različite oblike s dominantnim oblinama[18]
Mnajdra (L-Imnajdra) oko 3500. – 3100. pr. Kr. 500 m od Ħaġar Qima 35°29′37″N 14°15′40″E / 35.4936°N 14.2611°E / 35.4936; 14.2611 Ovaj kompleks je organiziran oko kružnog dvorišta s tri združena hrama iznad strmine prema moru. Desni je sličnog oblika kao ostali malteški hramovi, lijevi je trolisni s originalnim ukrasima od udubljenja i trostrukim ulazom. Srednji i najmlađi hram, uklopljen između postojeća dva, ima četiri apside i nišu, konkavno pročelje, trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate. Ovaj treći hram je poravnan sa sunčevim suncostajom i ravnodnevicom tako da prve zrake sunca ljetnjg suncostaja osvijetle ivicu dekoriranog megalita između prve dvije apside, dok se isto događa s dekoriranim megalitom između druge dvije apside tijekom šimskog suncostaja. Tijekom ravnodnevica sunčeve zrake kroz portal osvijetljavaju najdalju nišu u središnjoj apsidi.[19]
Skorba (Ta’ Skorba) oko 3500. – 3000. pr. Kr. Għar Dalam 35°33′05″N 14°13′26″E / 35.5514°N 14.2239°E / 35.5514; 14.2239 Ovaj lokalitet je bio naseljen još oko 4850. pr. Kr., što ga čini najstarijim na otoku, i pripada tzv. Għar Dalam razdoblju iz kojega potječe 11 m dug zid zapadno do ulaza u hram. Od hrama su opstao samo pokoji monolit, primitivni cementni pod (torba) i veliki vapnenačka uspravna ploča visoka 3.4 m. Sjeverni zid je u boljem stanju, kao i manji klasični malteški hram iz mlađeg Tarxien razdoblja, istočno od starog hrama.
Ta’ Ħaġrat oko 3000. pr. Kr. Mġarr 35°33′05″N 14°13′15″E / 35.5513°N 14.2209°E / 35.5513; 14.2209 Kompleks Ta' Hagrat se nalazi oko 1 km od Ta' Skroba hramova, a čine ga ostaci dvostrukog trolisnog hrama koji su nepravilniji i manji od ostalih na Malti, ali s dekoriranim megalitima. Selo Mġarr uz hramove je zapravo stoljećima starije od hramova (oko 3800. pr. Kr.) i tu je pronađeno mnogo keramike iz tog vremena (Mġarr kultura)[20]
Tarxien oko 3600. – 2800. pr. Kr. Tarxien 35°31′17″N 14°18′16″E / 35.5215°N 14.3045°E / 35.5215; 14.3045 Kompleks od tri hrama je pronađen 400 metara istočno od Hipogeuma u Ħal-Saflieni i za razliku od ostalih hramova on je sa svih strana okružen modernim naseljem. Najstariji hram čine dvije paralelne polukružne apside s prolazom između njih. Južni istočni hramovi su izgrađeni kasnije i kopiraju stariji po obliku (polukružne simetrične apside s prolazom) ali prvi ima dva para apsida i izgrađen je od velikih monolita, a drugi ima tri para apsida precizinije klesanih monolita i bogatije je ukrašen raznolikim životinjskim motivima u plitkom reljefu.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Megalitski malteški hramovi
  1. [url=http://www.otsf.org/ Malta Temples and The OTS Foundation], sa Otsf.org. Posjećeno 14. siječnja 2011. (engl.)
  2. The Prehistoric Archaeology of the Temples of Malta, s Bradshawfoundation.com, 22. srpnja 2002. Posjećeno 14. siječnja 2011. (engl.)
  3. Blouet, Prehistoric Temples of Malta, str. 22., 16. rujna 2008. Posjećeno 14. siječnja 2011. (engl.)
  4. David Trump i Cilia D., Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta. ISBN 99909-93-94-7
  5. David Trump i Cilia D., Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta. str. 140. i 141. ISBN 99909-93-94-7
  6. Kordin III Ancient Temple - megalithic.co.uk
  7. http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10866
  8. http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10696
  9. http://web.infinito.it/utenti/m/malta_mega_temples/destroy/ginwi.html
  10. http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10416
  11. http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10356
  12. http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10406
  13. http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10357
  14. http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10404
  15. http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=10379
  16. http://www.megalithic.co.uk/search.php?author=&topic=&country=10&min=50&query=&type=&category=&county=&sitetype=
  17. Mayrhofer Żammit, The Prehistoric Temples of Malta and Gozo, 1995., Malta, str. 152.
  18. Malteška baštinaArhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2013. (Wayback Machine) na heritagemalta.com. Posjećeno 14. siječnja 2011. (engl.)
  19. Mario Vassalo, The planning and layout of the Maltese neolithic templesArhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2008. (Wayback Machine) na weathermalta.net. Posjećeno 14. siječnja 2011.
  20. D. Trump i D. Cilia, 2002, Malta: Prehistory and Temples, Midsea Books Ltd., Malta. ISBN 99909-93-94-7 str. 154. i 155. (engl.)