Mnajdra
Mnajdra kao dio Megalitskih malteških hramova | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
![]() | |
Godina uvrštenja | 1980. (4. zasjedanje) Prošireno 1992. |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | iv |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:132 |
Koordinate | 35°49′36″N 14°26′11″E / 35.8267°N 14.4364°E (WD) |
Mnajdra je kompleks megalitskih hramova u južnom dijelu otoka Malte, nasuprot otoka Filfla.
Kompleks se sastoji od tri građevine koje čine jednu cjelinu, i sagrađen je u 4. tisućljeću pr. Kr. Arheološka iskapanja na ovom lokalitetu počela su 1840. svega godinu dana nakon otkrića megalitskog lokaliteta Hadžar-Kim (Ħaġar Qim) svega 500 metara dalje.
Godine 1992., UNESCO je uvrstio ovaj lokalitet na svoju listu Svjetske baštine zajedno s još 5 megalitskih lokaliteta na Malti, i označio ih zajedničkim imenom Megalitski malteški hramovi.
Iznad lokaliteta je 2009. podignut zaštitni šator. Na naličju malteških kovanica od 1, 2 i 5 euro centi nalazi se upravo gravura koja predstavlja Mnajdru.
Ovaj kompleks je organiziran oko kružnog dvorišta s tri združena hrama iznad strmine prema moru. Desni je sličnog oblika kao ostali malteški hramovi, lijevi je trolisni s originalnim ukrasima od udubljenja i trostrukim ulazom. Srednji i najmlađi hram, uklopljen između postojeća dva, ima četiri apside i nišu, konkavno pročelje, trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate. Ovaj treći hram je poravnan sa sunčevim suncostajom i ravnodnevicom tako da prve zrake sunca ljetnog suncostaja osvijetle rub dekoriranog megalita između prve dvije apside, dok se isto događa s dekoriranim megalitom između druge dvije apside tijekom šimskog suncostaja. Tijekom ravnodnevica sunčeve zrake kroz portal osvijetljavaju najdalju nišu u središnjoj apsidi.