Mnajdra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Mnajdra kao dio Megalitskih malteških hramova

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Mnajdra kao dio Megalitskih malteških hramova
Flag of Malta.svg Malta
Godina uvrštenja: 1980. (4. zasjedanje) Prošireno 1992.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/132 UNESCO

Mnajdra je kompleks megalitskih hramova u južnom dijelu otoka Malte, nasuprot otoka Filfla.

Kompleks se sastoji od tri građevine koje čine jednu cjelinu, i sagrađen je u 4. tisućljeću pr. Kr. Arheološka iskapanja na ovom lokalitetu počela su 1840. svega godinu dana nakon otkrića megalitskog lokaliteta Hadžar-Kim (Ħaġar Qim) svega 500 metara dalje.

Godine 1992., UNESCO je uvrstio ovaj lokalitet na svoju listu Svjetske baštine zajedno s još 5 megalitskih lokaliteta na Malti, i označio ih zajedničkim imenom Megalitski malteški hramovi.

Iznad lokaliteta je 2009. podignut zaštitni šator. Na naličju malteških kovanica od 1, 2 i 5 euro centi nalazi se upravo gravura koja predstavlja Mnajdru.

Ovaj kompleks je organiziran oko kružnog dvorišta s tri združena hrama iznad strmine prema moru. Desni je sličnog oblika kao ostali malteški hramovi, lijevi je trolisni s originalnim ukrasima od udubljenja i trostrukim ulazom. Srednji i najmlađi hram, uklopljen između postojeća dva, ima četiri apside i nišu, konkavno pročelje, trilitonski portal, oltarnu klupu i ortostate. Ovaj treći hram je poravnan sa sunčevim suncostajom i ravnodnevicom tako da prve zrake sunca ljetnog suncostaja osvijetle rub dekoriranog megalita između prve dvije apside, dok se isto događa s dekoriranim megalitom između druge dvije apside tijekom šimskog suncostaja. Tijekom ravnodnevica sunčeve zrake kroz portal osvijetljavaju najdalju nišu u središnjoj apsidi.