Melenkolija I

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Albrecht Dürer - Melencolia I - Google Art Project ( AGDdr3EHmNGyA).jpg
Melenkolija I
Albrecht Dürer, 1514.
bakrorez
24 × 18,8 cm
Muzej umjetnosti Metropolitan[1], New York
Portal: Likovna umjetnost

Melenkolija I je bakrorez velikog njemačkog renesansnog umjetnika Albrechta Dürera iz 1514. godine, koji se smatra njegovim umjetničkim psihološkim autoportretom[2]. Prikaz doista predstavlja strašnu borbu velikih očekivanja i oslabljene inerciju kada prekomjerna introspekcija paralizira maštu[3].

Ovaj bakrorez je jedan je od tri značajna otiska iz 1513./1514. godine poznatog kao Meisterstiche (majstorske gravure). Druga dva su Vitez, smrt i đavo i Sveti Jeronim u svom studiju. Ove tri grafike nisu nikako serija, ali odgovaraju trima vrstama vrlina u srednjovjekovnoj skolastiki - moralnoj, teološkoj i intelektualnoj - i utjelovljuju složenost Dürerove misli i njegove zrelosti.

Na slici krilata personifikacija melankolije sjedi bez poteškoća s glavom naslonjenom na ruku, okružena nedirnutim alatima povezanim s geometrijom, jednom od sedam liberalnih umjetnosti koja se temelji na umjetničkom stvaranju - i onom kroz koju se Dürer, vjerojatno više od većine umjetnika, nadao da će doći do savršenstva u svom poslu[4]. Na licu joj se očituje duboka depresija i melankolija, a za pojasom joj visi torbica i ključevi. Figura je androgina; ovdje se upotrebljava ženska zamjenica u skladu s rodom riječi melankolija, no neki povjesničari umjetnosti vjeruju da je ova figura muška. Njezino snažno, mišićavo, pozamašno tijelo i nježna krila ukazuju na njezinu dilemu. Ona teži bijegu, ali je preteška za svoja malena krila da ju podignu. Granice mase i volumena sprječavaju Melenkolijin polet, kako fizički tako i kreativni[3].

Detalj s magičnim kvadratom

U daljini se vidi duga na nebu ispod koje prolijeće komet, a šišmiš nosi natpis s imenom slike. Prizor upotpunjuje vaga kao simbol vječnog vaganja dobra i zla, zatim pješčani sat koji predstavlja život koji lagano prolazi. Otisak sadrži mnoge pravilne geometrijske i matematičke oblike, kao što su kugla, poliedar (na kojem se nazire obris ljudske lubanje), šestar, ali i magični kvadrat koji je podijeljen na šesnaest polja tako da svako zbrajanje nizova (i dijagonala) daje zbroj 34. U zadnjem redu kvadrata se nalaze brojevi petnaest i četrnaest koji tvore godinu nastanka Melankolije I. Pored Melankolije je podjednako tužan amor na mlinskom kamenu, dok na podu leži izgladnjeli pas koje je na samrti i tužno gleda u pod.

Melankolija I je odraz renesanse, temperamenta koji je sve više povezan s kreativnošću i izgradnjom likovne osobnosti. U srednjovjekovnoj filozofiji se smatralo kako je svakom pojedincu dominantan jedan od četiri životna soka ili humora; melankolija, povezana sa žuči, bila je najmanje poželjna od četiri, a melankoličari su se smatrali za najpodložniji ludilu. Renesansna misao je međutim povezivala melankoliju s kreativnim genijem, te tako je u isto vrijeme ta ideja promijenila status ovog humora, istovremeno se javila i svijest umjetnika kako je njegov dar dolazio sa strašnim rizicima. Utjecajna rasprava, De Occulta filozofia Corneliusa Agrippe iz Nettesheima, gotovo sigurno poznata Düreru, vjerojatno nosi objašnjenje za broj I u naslovu: kreativnost u umjetnosti je područje mašte, te se smatra prvom i najnižom u hijerarhiji tri kategorije genija. Sljedeća je područje razuma, a najviše je duhovno područje. Ironično je kako ova slika koja prikazuje paraliziranog i nemoćna umjetnika predstavlja Dürerov vrhunac vlastite umjetničke moći[4].

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Brojni otisci ove grafike nalaze se u mnogim muzejima kao što su: Minneapolis Institute of Arts, Muzej umjetnosti u Budimpešti, Nacionalna galerija umjetnosti u Washingtonu, Nacionalna galerija u Victoriji i Umjetnički muzej sveučilišta Princeton
  2. Iván Fenyő, Albrecht Dürer, Corvina, Budimpešta, str. 52.
  3. 3,0 3,1 Dr. Bonnie Noble, Dürer, Melencolia, Essay (engl.) Posjećeno 8. svibnja 2018.
  4. 4,0 4,1 Melencolia I na stranicama Metropolitan muzeja u New Yorku (engl.) Posjećeno 8. svibnja 2018.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Melenkolija I
  • Suzanne Boorsch i Nadine Orenstein, The Print in the North: The Age of Albrecht Durer and Lucas van Leyden, The Metropolitan Museum of Art Bulletin, The Metropolitan Museum of Art, vol. 54., no. 4., 1997., str. 37.
  • Ewald Lassnig, Dürers "MELENCOLIA-I" und die Erkenntnistheorie bei Ulrich Pinder; Wiener Jahrbuch für Kunstgeschichte, 2008., str. 51.–95.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]