Mentor s Rodosa

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Mentor s Rodosa (grč. Μέντωρ ὁ Ῥόδιος) (oko 385.340. pr. Kr.) bio je grčki vojskovođa, najpoznatiji po tome što se kao plaćenik borio protiv, a potom u službi perzijskog kralja Artakserksa III.[1]

Mentor je karijeru počeo godine 358. pr. Kr. kada ga je, zajedno s bratom Memnonom, angažirao satrap Artabaz II. od Frigije. Mentor je na satrapa ostavio dobar dojam, s obzirom da mu je dao ruku svoje mlade kćeri Barsine. Iste je godine Artabaz II. digao pobunu protiv velikog kralja, ali je 354. pr. Kr. poražen pa su Artabaz, Memnon i Barsina bili prisiljeni bježati u Makedoniju na dvor kralja Filipa II., dok je Memnon otišao na dvor egipatskog faraona Nektaneba II.

S obzirom da je 351. pr. Kr. perzijski vladar Artakserkso III. pokrenuo veliki pohod na Egipat, faraon je odmah angažirao Memnona. Pohod je završio katastrofom, a potom je izbio cijeli niz pobuna na perzijskim teritorijama, od kojih je najvažnija bila ona u Sidonu. Mentor je tamo poslan kako bi pobunjenicima pomogao u obrani, te se grad dugo odupirao opsadi. Kada je 346. pr. Kr. grad konačno pao Mentor je zarobljen, no Artakserkso III. zadivljen njegovom vještinom ponudio mu je prelazak u njegovu službu.

Mentor je prihvatio te je godine 343. pr. Kr. sudjelovao u velikom pohodu na Egipat u kome je Nektanebo II. poražen, a bogati Egipat vraćen pod perzijsku vlast. Zahvalni kralj je Mentora 342. pr. Kr. imenovao zapovjednikom svih zapadnih perzijskih satrapija, a Mentor je taj položaj iskoristio kako bi omogućio pomilovanje za svog brata, Barsinu i Artabaza II. Umro je dvije godine kasnije, a Memnon je nakon toga oženio Barsinu.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]