Messier 87

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "M87" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte M87 (razdvojba).
M 87
eliptična galaksija (E/P; E+0-1 pec;NLGR Sy;cD)[1]
M87 jet.jpg Messier 87 Divovski mlaz materije koji izvire iz središta.
Otkriće
Otkrio Charles Messier
Nadnevak otkrića 18. ožujka 1781.
Položaj
Epoha J2000[2]
Zviježđe Djevica
Udaljenost 52,000.000 svj.g.  (15,940.000 pc)
Rektascenzija 12h 30m 48s
Deklinacija +12° 23′ 0″
Izgled na našem nebu[2]
Prividna magnituda 8,60
Prividne dimenzije (V) 9' x 7'
Stvarne osobine objekta
Ostalo
Druge oznake[2] *
  • NGC 4486
  • Virgo A
  • Virgo X-1
  • UGC 7654
  • PGC 41316
  • VCC 1316
  • Arp 152
  • 3C 274
  • 3U 1228+12

Messier 87 (Djevica-A, [3] M87, NGC 4486) je divovska eliptična galaksija koja se nalazi u središtu skupa Djevice. Galaksiju je otkrio Charles Messier osobno 18. ožujka 1781. godine. Iste noći otkrio je još 7 galaktika i kuglasti skup M92.

Svojstva[uredi VE | uredi]

Ova galaktička je aktivna galaktička jezgra u čijem se središtu nalazi crna rupa mase šest milijarda Sunčevih masa.

M87 je divovska galaksija, koja se nalazi u središtu skupa Djevice. Nalazi se na udaljenosti od oko 52 ± 4 milijuna 5000 svjetlosnih godina. Njene prividne dimenzije od 8,3' x 6,6' odgovaraju stvarnim dimenzijama od 125.000 x 100.000 5000 svjetlosnih godina. M87 je tek neznatno veća od naše Mliječne staze ali zbog svog elipsoidnog oblika zauzima znatno veći volumen i ima veću masu. Procjenjuje se da M87 ima masu od 2,6 ± 0,3 x 1012 veću od mase Sunca. M87 je oko 4,5 puta masivnija od naše galaksije. Apsolutni sjaj galaktike je također ogroman i iznosi - 22 magnitude.

Kuglasti skupovi[uredi VE | uredi]

M87 posjeduje zadivljujuć sustav kuglastih skupova čiji broj doseže možda i 12.000 potencijalnih članova. Broj kuglastih skupova oko Mliječne staze je skroman i iznosi oko 180.

Mlaz materijala[uredi VE | uredi]

Mlaz materijala koji izvire iz središta M87 je otkriven 1918. godine. Mlaz se proteže oko 5000 svjetlosnih godina u dužinu i sastoji se od materije izbačene iz galaksije. Materiju vjerojatno izbacuje supermasivna crna rupa mase 3×109 veće od mase Sunca. M87 je također i snažan izvor X zraka i radiovalova što ide u korist teoriji o supermasivnoj crnoj rupi u središtu. Vjeruje se da je crna rupa u središtu veličine Sunčeva sustava. Jedan je od najsnažnijih izvora radijskih valova u svemiru.[3]

Izvori X-zračenja[uredi VE | uredi]

Promatranja obavljena teleskopom Chandra otkrila su naznake petlji i prstenova koji su izvor X-zraka i okružuju M87. Uzrok tim prstenovima i petljama su varijacije u količini izbačenog materijala u mlazu. Jedan od tih prstenova ima promjer od 85.000 5000 svjetlosnih godina i uzrokovala ga je velika erupcija materijala. Postoje vlaknasti tragovi materijala koji su dugi i do 100.000 5000 svjetlosnih godina. Redovite erupcije materijala sprječavale su stvaranje oblaka plina i prašine i tako su spriječili formiranje spiralne strukture.

Amaterska promatranja[uredi VE | uredi]

Vizualno, M87 je galaktika bez gotovo ikakvih detalja. Moguće je uočiti sjajnu jezgru umotanu u eliptični oblak. Kako je M87 središte skupa Virgo i nalazi se blizu Markarianova lanca odlična je polazna točka za lutanje među stotinjak galaktika u skupu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. NASA/IPAC Extragalactic Database
  2. 2,0 2,1 2,2 The Historically Corrected New General Catalogue @ NGC/IC Project
  3. 3,0 3,1 Fizički odjel PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Matko Milin: Nuklearna astrofizika, 2.3.2 Aktivne galaksije, 20. listopada 2013., str. 22 (pristupljeno 6. srpnja 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Skica M87

{{Objekti u Novom općem katalogu 4401 - 4600}