Crna rupa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Simulacija crne rupe
Umjetnički prikaz akrecijskog diska crne rupe
Opća teorija relativnosti
Einsteinove jednadžbe polja
Uvod
Matematička formulacija
Izvori

Crna rupa ili crna jama (engl. black hole) je nebesko tijelo čija je druga kozmička brzina veća od brzine svjetlosti tako da ga ni svjetlost ne može napustiti.

Prostor u kojem je velika masa zbijena u malom prostoru zbog čega se, nakon što pređe granicu crne rupe (tzv. horizont događaja), ništa, pa čak ni svjetlost, ne može otrgnuti privlačnoj gravitacijskoj sili te mase.

Teorija[uredi VE | uredi]

Jedna od teorija koja opisuje crne rupe je i Einsteinova Opća teorija relativnosti. Ona govori da masa zakrivljuje prostorvrijeme, te što veću masu neko tijelo ima, to mu je gravitacija veća. Crne rupe se smatraju najgušćim, a time i najmasivnijim objektima u svemiru, dakle, njihova je gravitacija najveća. One toliko zakrivljuju prostor da im čak ni svjetlost ne može pobjeći.

Fizička svojstva[uredi VE | uredi]

Crna rupa s masom manjom od tri Sunčeve mase ne može nastati ni pod utjecajem enormnog vanjskog pritiska. Taj pritisak bi morao sabiti protone na još veću gustoću, a to je već teško prihvatljivo. Npr. za Sunce mase m=2×1030 kg Schwarzschildov polumjer daje 3 km, obujam takve mase je 1,13×1011 m3 i u taj prostor stane samo 3,6×1029 kg tvari gustoće protona, stoga bi se protone trebalo sabiti na pet puta veću gustoću.

Gustoća[uredi VE | uredi]

Veličina, tj. masa ovisi isključivo o prosječnoj gustoći tvari. Za graničnu vrijednost se može uzeti gustoća od 22000 kg/m3, tj. najveća poznata gustoća tvari sastavljene od običnih atoma. Prema tome, crne rupe se dijele na tri skupine:

  • Crne jame s većom gustoćom od granične. Npr. za gustoću protona od 3,2×1018 kg/m3 , polumjer je najmanje 7 km, a masa je barem 2,43 puta veća od mase Sunca.
  • Supermasivne crne rupe s manjom gustoćom od granične. Npr. za gustoću Zemlje od oko 5500 kg/m3 polumjer iznosi najmanje 170 milijuna km, a masa barem 1,15×1038 kg (58,5 milijuna puta veća od mase Sunca).
  • Mini crna rupa s masom manjom od zvjezdane.

Budućnost[uredi VE | uredi]

Jedna od teorija je da ćemo u budućnosti moći putovati kroz vrijeme uz pomoć crnih rupa. Prema teoriji de Sitterove precesije, tijela velike mase svijaju prostorvrijeme u svojoj blizini. Kada bismo svemirskom letjelicom uspjeli letjeti oko crne rupe bez upada u njeno gravitacijsko polje (za što su potrebne iznimno velike brzine), iskusili bismo efekt vremenske dilatacije, te bi iz naše perspektive prolazile minute, dok bi u "normalnom svemiru" prolazile godine.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Crna rupa