Metode u Kabali

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Kabala kao jedno usustavljeno učenje[1] mora imati svoje metode[2] kojima dolazi do valjane spoznaje. Članak govori o konkretnim postupcima – metodama, koje pripadaju Kabali kao mističkom pristupu sadržajima Biblije. Budući da Kabala podrazumijeva tri vida – teozofijski, meditativni, činidbeni, to će onda postupci (koraci metode) biti specifični za svaki od tih vidova Kabale. Sažeto rečeno, može se govoriti o slijedećim postupcima ili metodama:

1.     Proučavanje Biblije – model PaRDeS; Kabala pretpostavlja vjerovanje u Boga pa je stoga vjerovanje jedna od sastavnica Kabala metodologije[3].

2.     Meditativno zadubljivanje nad od prije postavljenim istinama: vlastitim iskustvom osvjedočiti se o teorijskim postavkama učenja; metoda u Kabali upućuje, usmjerava na vlastitu praksu u Kabali, naime vlastitu uključenost u predmet koji se želi spoznati[4].

3.     Primjenjivati Kabalu u svakodnevnom životu i na taj način provjeravati njezinu djelotvornost i korisnost za život u ljudskom svijetu.


Metode teorijske Kabale[uredi VE | uredi]

Za teorijsku (teozofijsku) Kabalu važna je metoda koja se koristi u tumačenje biblijskoga teksta, a to je hermeneutički model zvan PaRDeS. To je model tumačenja kojega čine četiri koraka:

1. Pešat:  daje doslovni smisao teksta

2. Remez: upućuje na metaforički/alegorijski smisao

3. Deraš:   izvodi moralni, homiletički smisao

4. Sod: otkriva skriveni, mistički smisao teksta; taj posljednji korak je karakterističan za Kabalu.

Meditativno čitanje:To bi bilo čitanje pri kojem sadržaj nekog kabalističkog teksta kao da postaje sadržajem i supstancijom duše samog čitatelja. U tom smislu duša teksta očituje se kao, bolje reći postaje tekstom (tkivom) same duše. Time razvoj koji je inherentan samom tekstu postaje razvojem same duše, njezin razvoj.

Metode meditacijske Kabale[uredi VE | uredi]

Jedna od putova zadobivanja iskustva u Kabali je uzdizanje kroz sefirote na više razine svjetova.

Da bi se zadobilo iskustvo o nekom od viših svjetova mora se odgovarajućom razinom duše i tijela, uzdignuti do odgovarajuće više razine svijeta; tako, ako se želi boraviti u:

svijetu Jecira – mora se uzdignuti dušom Ruah i tijelom unutarnje forme;

svijetu Beria  – mora se uzdignuti dušom Nešama i tijelom unutarnjeg pokreta;

svijetu Acilut  – mora se uzdignuti dušom Haja i tijelom unutarnjeg govora.

Temeljna metoda u Kabali svakako je meditacija, poznata pod nazivom hitbonenut. Meditacija u Kabali nije nekakav mehanički postupak: ne postoji neka formula, mehanički algoritam po kojem bi se odvijao proces meditacije. No, Kabala inače nije u znaku mehaničkih, rutinskih postupaka. Kada se govori o meditaciji u Kabali, tada se najčešće rabi hebrejska riječ hitbonenut koja označuje duboko intelektualno razmatranje nečeg pripadnog Bogu; hitbonenut  nas dalje vodi u jedno posvećeno gledanje, gotovo zurenje u Boga – histaklut, a to dalje vodi u jedno prianjanje, priljubljivanje uz Boga – devekut. Nadalje, rabi se i riječ “hitbodedut” koja označuje doživljaj Boga u samotnoj izoliranosti od svijeta. Meditirati znači razmišljati o nekom predmetu, ali za razliku od uobičajenog razmišljanja, ili mišljenja u znanosti i filozofiji, u Kabali to ima neke specifičnosti, koje se pokazuju u samim izrazima za “meditaciju”.

Interiorizacija, pounutrašnjenje (hebr: hafnama)sastoji se u tome da se čovjek povuče u sebe, smiri svoju svijest, usmjeri ju prema unutra i time,

a)      usmjeravanjem na čisti lik bića (pojava) dospjeva u dušu Ruah i na taj način spoznaje svijet u njegovom čistom obličju – svijet Jecira;

b)      usmjeravanjem na čistu snagu bića dospjeva u dušu Nešama i na taj način spoznaje svijet u njegovoj čistoj snazi – svijet Beria;

c)      usmjeravanjem svijesti na čisti logos (govor i logika) dospjeva u u dušu Haja i na taj način spoznaje svijet u njegovoj čistoj logosnosti – svijet Acilut.

Metode činidbene Kabale[uredi VE | uredi]

1.     Primjenom Kabale u svakodnevnom životu provjerava se njezina djelotvornost i korisnost za život u ljudskom svijetu:

a)      U tumačenju svetih tekstova

b)      U zdravom načinu življenja

c)      U tikkun olam (popravljanju svijeta)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Kabala je jedno učenje, a nije znanost; učenje, naučavanje ili nauk (lat: doctrina) je sređeni skup stavova, tvrdnji do kojih se došlo temeljem iskustva ili prenošenjem znanja ranijih pokoljenja. Znanosti je svojstveno to da se do znanja dolazi objektivnim, opće prihvaćenim metodama koje isključuje subjektivno uvjerenje i vrednovanje.
  2. Što znači da je otvorena istraživanju, a nije zauvijek unaprijed utvrđena dogma.
  3. Važno je napomenuti da Kabala nije ateističko učenje.
  4. Sama riječ "metoda" dolazi od grčke riječi "methodos" što u sebi sadrži riječi meta: prema, i hodos: put; dakle metoda je neko hodanje po putu, u Kabali taj put je istovjetan putu vlastite uključenosti u Kabalu, dakle - istovjetan praksi Kabale. .

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Amerl, Rudolf (1997), Hebrejsko-hrvatski rječnik. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
  2. Ariel S. David (1993), Die Mystik des Judentums. Prijevod originala: The Mystic Quest. Munchen: Diederichs Verlag.
  3. Bettini, Dolores (2004), Kabala – Stvaranje svijeta. Zagreb: CID-NOVA.
  4. Da-don Kotel (2004), Židovstvo - život, teologija i filozofija. Zagreb: Profil
  5. Drob, L. Sanford (2000b), Kabbalah Metaphors: Jewish mystical themes in ancient and modern thought. Jason Aronson
  6. Drob, L. Sanford (2000a), Symbols of the Kabbalah: philosophical and psychological perspectives. Jason Aronson.
  7. Elior, Rachel (2007), Jewish Mysticism: The Infinite Expression of Freedom. Littman
  8. Ginsburgh, Yitzchak. Body, Mind and Soul: Kabbalah on Human Physiology, Desease and Healing. www.inner.org
  9. Hegel, GWF (2003-04), Znanost logike. Zagreb: Demetra.
  10. Idel, Moshe (1988), Kabbalah New Perspectives. New Haven & London: Yale University Press.
  11. Jeruzalemska Biblija (2004). Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
  12. Leet, Leonora (1999), Renewing the Covenant: A Kabbalistic Guide to Jewish Spirituality. Inner Traditions.
  13. Leet, Leonora (1999), The Secret Doctrine of the Kabbalah: recovering the key to Hebraic sacred science. Inner Traditions.
  14. Leet, Leonora (2004), The Universal Kabbalah: Deciphering the Cosmic Code in the Sacred Geometry of the Sabbath Star Diagram. Inner Traditions.
  15. Maier, Johann (2004), Die Kabbalah: Einführung – Klassische Texte – Erläuterung. München: Beck Verlag
  16. Matt, Daniel C. (2006), Suština kabale. Zagreb: VBZ
  17. Patterson, David (2005), Hebrew Language and Jewish Thought. London: Routledge.
  18. Schochet I. Jacob (1988), Mystical Concepts in Chassidism. New York: Kehot Publication Society.
  19. Scholem, Gershom (1995), Major Trends in Jewish Mysticism. New York: Schocken Books.
  20. Scholem, Gershom (1996), Uber einige Grundbegriffe des Judentums. Suhrkamp
  21. Scholem, Gershom (1998). Kabala i njezin simbolizam. Zagreb: MISL.
  22. The Interlinear NIV Hebrew-English Old Testament (1987). Grand Rapids (MI): Zondervan Publishing House.
  23. Tzadok Ariel (1996-2004), The Fundamentals of Kosher Kabbalah: A Guide to Kabbalistic Concepts And Terminology. www.KosherTora.com

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

http://www.newkabbalah.com/hegel.html