Mile Krajina
| Mile Krajina | |
| Rođenje | Zasiok, 15. studenoga 1923. |
|---|---|
| Smrt | Osijek, 13. listopada 2014. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Poznat(a) po | guslarskim pjesmama |
| Portal o životopisima | |
Mile Krajina (Zasiok, 15. studenoga 1923.[1] – Osijek, 13. listopada 2014.), hrvatski guslar i hrvatski pučki pjesnik,[2] kemijski tehničar, ljubitelj hrvatske povijesti, proizvođač rakije, nesuđeni drvodjelac i bivši vojni ordinanc.[3] Iz sela je sela Zasioka u Cetinskoj krajini. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih guslara.
Životopis[uredi | uredi kôd]
Mladost[uredi | uredi kôd]
Rodio se je 1923. u Zasioku, selu Cetinske krajine. U rodnom selu završio je osnovnu školu.[1] U Drugom svjetskom ratu bio je mobiliziran u domobranstvo.[3] Tek pukim slučajem uspio ga je odvući od od puta koji je vodio s Bleiburga.[3] Godine je 1946. kao ekonomski migrant otišao u Osijek. Ondje je završio srednju Tehničku školu kemijskog smjera. Bio je prva generacija koja je završila taj smjer. Zaposlio se je u Saponiji. U 55. je otišao u prijevremenu invalidsku mirovinu.[1]
Guslarska karijera[uredi | uredi kôd]
Guslario je od 12. godine, a pjesme je pisao od 18. godine. I nakon odlaska u mirovinu svirao je gusle. Zdravstveni problemi nisu ga nikada smetali u sviranju gusala. Pjesme je pisao rukom i nikad se nije služio računalom. Posljednju je pjesmu napisao dan prije nego što je umro, ali nije ju odguslao.[1]
Nema nikakvo formalno glazbeno obrazovanje.[4] Nastupao je diljem hrvatskih krajeva i u hrvatskom iseljeništvu. Nastupao je više puta u više europskih država, u manjem dijelu Azije,[1] većem dijelu Australije, sedam država Amerike i sedam gradova Kanade. I u svojoj trećoj životnoj dobi rado je putuvao i obilazio tradicionalna okupljanja poput Olimpijade starih športova u Brođancima, Bikijadu u Radošiću, Thompsonovu veselicu u Čavoglavama, Gospu Sinjsku, a desetljećima je neizostavan gost Splitskog ljeta,[5] Đakovački vezovi, Dani Alke i Velike Gospe, Vinkovačke jeseni[3] i dr. Rođen je kao sedmo od devetoro djece svojih roditelja, a nadživio je svu braću i sestre. Bio je iznimno vitalan. Do pred smrt umješno je upravljao biciklom.[1]
Bio je veliki hrvatski domoljub. Ponosito je nastupao u narodnoj nošnji rodne Cetinske krajine.[1] Malo je poznato da je bio stjegonošom banske zastave[3] 30. svibnja 1990. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu na obilježavanju prvog hrvatskog Dana državnosti, ispred predsjednika Franje Tuđmana, kardinala Franje Kuharića i saborskih zastupnika.[1]
Smrt[uredi | uredi kôd]
Umro je nakon kratke bolesti u Osijeku u 91. godini života.[6]
Citati[uredi | uredi kôd]
| “ | Moje pjesme su kronologija povijesnih događaja, ratnih stradanja i nepravde svjetskih čimbenika pretočene u pjesme, u deseterac, koji će dobro doći mlađima i starijima da na popularan način čitaju, pamte i čuvaju od zaborava hrvatske povijesne istine. | ” |
— Mile Krajina, [1] | ||
Knjige[uredi | uredi kôd]
Objavio je šest knjiga guslarskih pjesama (u desetercu) i 15 nosača zvuka (albumi guslarske glazbe).[1] Izbor iz djela:
- Guslarske pjesme i pjesnički zapisi, 1987. (2 izdanja)
- Hrvatske guslarske pjesme
Diskografija[uredi | uredi kôd]
Petnaest albuma guslarskih pjesama.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f g h i j Tomislav Levak: Odlazak osječkog i hrvatskog pučkog pjesnika i guslara Mile Krajine. Devet desetljeća uz gusle i Hrvatsku, Glas Slavonije, 16. listopada 2014.
- ↑ Podatci iz osmrtnice u Slobodnoj Dalmaciji.
- ↑ a b c d e Ante Botić: Dvije legende otišle na onaj svijet , ferata.hr, 16. listopada 2014.
- ↑ www.glas-slavonije.hr, "Guslam već 78 godina i još ne znam savršeno svirati", objavljeno 16. studenog 2013., pristupljeno 30. rujna 2014.
- ↑ www.24sata.hr, ""Političko ozračje antiguslarki, a Zoki nije zaslužio pjesmu"", objavljeno 29. rujna 2014., pristupljeno 30. rujna 2014.
- ↑ www.24sata.hr, "U Osijeku umro Mile Krajina, najpoznatiji hrvatski guslar", objavljeno 15. listopada 2014., pristupljeno 18. listopada 2014.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Ante Nazor: Recenzije i prikazi. Mile Krajina, Guslarske pjesme i pjesnički zapisi, RO "Zrinski" TIZ Čakovec, Osijek 1986, 142 str., Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, sv.25 br.1 ožujak 1988.
