Vinkovačke jeseni

Izvor: Wikipedija
Vinkovačke jeseni

Vinkovačke jeseni, tradicijski su hrvatski folklorni festival u Vinkovcima, najstarija i najveća europska manifestacija tradicijske kulture.

Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966., te su ubrzo nakon toga postale jedan od najpoznatijih festivala ovakve vrste u cijeloj Hrvatskoj. U prvome planu ovoga festivala njega je narodnih plesova, nošnji i običaja radi očuvanja kulturne baštine.

Općenito[uredi | uredi kôd]

Vinkovačke jeseni se održavaju svake godine u mjesecu rujnu koji je ujedno i početak jeseni, po kojoj je i ovaj festival dobio ime. Razlog za osnivanje ovoga festivala je taj što je jesen godišnje doba koje Slavonce za njihov mukotrpan rad najviše nagradi. Ovaj festival je ubrzo počeo povezivati sve one koji su ljubitelji kulturne baštine, narječja i starih običaja. Velika razmjena kulturnih dobara je dovela do toga da se ubrzo ovaj festival obogatio za još ponešto.

U posljednjih 40 godina svojega postojanja su Vinkovačke jeseni postigle mnogo više od očekivanog. Tako su se u vremenu u kojem postoje sve više obogaćivale, zbog čega se može smatrati kako su one jedan od najvažnijih festivala ove vrste u cijeloj Hrvatskoj. S ovim festivalom se pokušavaju objasniti manire slavonskog puka, njegov smisao za humor, te sveukupan slavonski način života.

U danima trajanja ovoga festivala saznaju gledatelji se o raznovrsnosti folklora u Slavoniji, te o inozemnome folkloru koji u njemu sudjeluje. Pozornica je vrijeme trajanja festivala privremeno napravljena, te je kao zamišljena kao pozornica na otvorenome. Kostimi i scenografija su tematski, pa u tome dolazi ljepota oblika i boja nošnji, te zvukova tamburica i gajdi u prvi plan.

Atrakcije[uredi | uredi kôd]

  • Svečani mimohod – Najposjećenija priredba tijekom Vinkovačkih jeseni. Svečani mimohod je zapravo skupina ljudi koja ide ulicama Vinkovaca, te pri tome promatra napredovanje mimohoda. Povorka konjanika i konjskih zaprega kreće se ispred povorke ljudi.
  • Najveće kolo - Svi sudionici manifestacije, ali i posjetitelji na kraju Svečanog mimohoda plešu kolo. Osim u Vinkovcima, najveće se kolo pleše i u brojnim inim gradovima: ono je simbol nastojanja hrvatskoga naroda u očuvanju bogate povijesti i kulturne baštine. Kolo je i velika turistička atrakcija, posebice u Gradu Zagrebu gdje se pleše na Trgu bana Jelačića.[1]
  • Smotra izvornoga hrvatskoga folklora – Smotra započinje nakon Svečanog mimohoda, te traje dva dana. Na smotri prvo nastupaju dva KUD-a iz Vinkovačkog kraja koja su imala najuspješniji nastup na Folklornim večerima, a nakon toga nastupaju svi ostali KUD-ovi iz cijele Hrvatske.
  • Folklorne večeri – Na Folklornim večerima pjevaju se pjesme iz cijele zemlje. Folklorne večeri namijenjene su za stare i nove KUD-ove.
  • Šokački divani – Priredba kojoj je zadatak prikazati nekadašnji način života Slavonaca, te podsjetiti na to kako se prije u Slavoniji živjelo.
  • Hip-Hop na Orionu - Priredba u organizaciji Udruge Hip-Hop VK koja predstavlja urbani skok u moru kulturnih događanja, a nastupaju breakdance skupine, reperi, DJi i plesači iz cijele Slavonije.
  • Dječje Vinkovačke jeseni - održavaju se tjedan dana prije Svečanoga mimohoda[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Večernji.hr – Miroslav Flego: »U mimohodu 49. vinkovački jeseni prodefiliralo 77 folklornih skupina«, pristupljeno 9. listopada 2014.
  2. Krešić Milanović, Ines: Više od 2500 malih folkloraša na Dječjim vinkovačkim jesenima magazin.hrt.hr. Hrvatska radiotelevizija. Objavljeno 11. rujna 2022. Pristupljeno 14. studenoga 2022.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]