Prijeđi na sadržaj

Mile Krajina

Izvor: Wikipedija
Mile Krajina
Rođenje Zasiok, 15. studenoga 1923.
Smrt Osijek, 13. listopada 2014.
Nacionalnost Hrvat
Poznat(a) po guslarskim pjesmama
Portal o životopisima

Mile Krajina (Zasiok, 15. studenoga 1923.[1]Osijek, 13. listopada 2014.), hrvatski guslar i pučki pjesnik,[2] kemijski tehničar i bivši vojni ordinanc.[3] Iz sela je Zasioka u Cetinskoj krajini. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih guslara.[tko kaže?]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mladost

[uredi | uredi kôd]

Rodio se je 1923. u Zasioku, selu Cetinske krajine. U rodnom selu završio je osnovnu školu.[1] U Drugom svjetskom ratu bio je mobiliziran u domobranstvo.[3] Tek pukim slučajem uspio ga je odvući od od puta koji je vodio s Bleiburga.[3] Godine je 1946. kao ekonomski migrant otišao u Osijek. Ondje je završio srednju Tehničku školu kemijskog smjera. Bio je prva generacija koja je završila taj smjer. Zaposlio se je u Saponiji. U 55. je otišao u prijevremenu invalidsku mirovinu.[1]

Guslarska karijera

[uredi | uredi kôd]

Guslario je od 12. godine, a pjesme je pisao od 18. godine. I nakon odlaska u mirovinu svirao je gusle. Zdravstveni problemi nisu ga nikada smetali u sviranju gusala. Pjesme je pisao rukom i nikad se nije služio računalom. Posljednju je pjesmu napisao dan prije nego što je umro, ali nije ju odguslao.[1]

Nema nikakvo formalno glazbeno obrazovanje.[4] Nastupao je diljem hrvatskih krajeva i u hrvatskom iseljeništvu. Nastupao je više puta u više europskih država, u manjem dijelu Azije,[1] većem dijelu Australije, sedam država Amerike i sedam gradova Kanade. I u svojoj trećoj životnoj dobi rado je putuvao i obilazio tradicionalna okupljanja poput Olimpijade starih športova u Brođancima, Bikijadu u Radošiću, Thompsonovu veselicu u Čavoglavama, Gospu Sinjsku, a desetljećima je neizostavan gost Splitskog ljeta,[5] Đakovački vezovi, Dani Alke i Velike Gospe, Vinkovačke jeseni[3] i dr. Rođen je kao sedmo od devetoro djece svojih roditelja, a nadživio je svu braću i sestre. Bio je iznimno vitalan. Do pred smrt umješno je upravljao biciklom.[1]

Bio je veliki hrvatski domoljub. Ponosito je nastupao u narodnoj nošnji rodne Cetinske krajine.[1] Malo je poznato da je bio stjegonošom banske zastave[3] 30. svibnja 1990. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu na obilježavanju prvog hrvatskog Dana državnosti, ispred predsjednika Franje Tuđmana, kardinala Franje Kuharića i saborskih zastupnika.[1]

Umro je nakon kratke bolesti u Osijeku u 91. godini života.[6]

Knjige

[uredi | uredi kôd]

Objavio je šest knjiga guslarskih pjesama (u desetercu) i 15 nosača zvuka (albumi guslarske glazbe).[1] Izbor iz djela:

  • Guslarske pjesme i pjesnički zapisi, 1987. (2 izdanja)
  • Hrvatske guslarske pjesme

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g h i Tomislav Levak: Odlazak osječkog i hrvatskog pučkog pjesnika i guslara Mile Krajine. Devet desetljeća uz gusle i Hrvatsku, Glas Slavonije, 16. listopada 2014.
  2. Podatci iz osmrtnice u Slobodnoj Dalmaciji.
  3. a b c d e Ante Botić: Dvije legende otišle na onaj svijet , ferata.hr, 16. listopada 2014.
  4. www.glas-slavonije.hr, "Guslam već 78 godina i još ne znam savršeno svirati", objavljeno 16. studenog 2013., pristupljeno 30. rujna 2014.
  5. www.24sata.hr, ""Političko ozračje antiguslarki, a Zoki nije zaslužio pjesmu"", objavljeno 29. rujna 2014., pristupljeno 30. rujna 2014.
  6. www.24sata.hr, "U Osijeku umro Mile Krajina, najpoznatiji hrvatski guslar", objavljeno 15. listopada 2014., pristupljeno 18. listopada 2014.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Nazor, Ante. 1988. Recenzije i prikazi. Mile Krajina, Guslarske pjesme i pjesnički zapisi, RO "Zrinski" TIZ Čakovec, Osijek 1986, 142 str. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku. 25 (1)
Nedovršeni članak Mile Krajina koji govori o glazbi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.