Mirjana Krizmanić

Izvor: Wikipedija
Mirjana Krizmanić
Rođenje 28. siječnja 1936.
Zagreb, Hrvatska
Smrt 17. ožujka 2024.
?
Državljanstvo hrvatsko
Polje Psihologija
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu
Portal o životopisima

Mirjana Krizmanić (Zagreb, 28. siječnja 1936. – ?, 17. ožujka 2024.) je hrvatska psihologinja. Nakon dugogodišnje akademske karijere na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nastavila je raditi u mirovini, pišući stručne i knjige popularno-psihologijske tematike.[1]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođena je i školovana u Zagrebu, a u istom gradu je, na Filozofskom fakultetu, diplomirala psihologiju 1960. godine. Ostaje raditi na fakultetu, gdje je 1971. i doktorirala.[1] Predavala je predmete iz područja kliničke i zdravstvene psihologije, a 1972. je osnovala Katedru za kliničku psihologiju, kojoj je bila predstojnica gotovo trideset godina, do mirovine krajem 2000.[1][2][3]

Glavna područja njezinog znanstvenog interesa bili su koncepti smisla za humor i kvalitete života, ali i njihovih međusobnih veza.[2][4] Razvila je, prilagodila i prevela nekoliko mjernih instrumenata u tom periodu karijere, uglavnom u suradnji s Vladimirom Kolesarićem, a najpoznatiji su Skala kvalitete življenja i Test za ispitivanje smisla za humor: HOPA.[5][6] Ove skale je koristila u vlastitim istraživanjima, ali pokazale su se pouzdanima te se i dalje upotrebljavaju prilikom ispitivanja kvalitete života i humora. Postale su uobičajeni mjerni instrumenti tih konstrukata na našem govornom području.[7][8][9]

Tijekom i nakon Domovinskog rata posvetila se radu koji je uključivao pomoć stradalima, prije svega invalidima i izbjeglicama. Bila je i jedna od osnivačica nevladine humanitarne udruge "Dobrobit" koja se, osim samog pružanja pomoći, bavila i edukacijom te pisanjem tekstova o psihosocijalnoj pomoći.[2] Nakon odlaska u mirovinu nastavlja raditi na pisanju stručne literature,[10] ali počinje se baviti i pisanjem popularno-psihologijskih knjiga s tematikom koja je usko vezana uz njezinu znanstvenu karijeru. Tada postaje poznatija i u široj javnosti.[11] Iako objavljuje knjige koje su na istim policama s onima o samopomoći, izrazito je kritična prema takvom površnom pristupu psihologiji te u svojim popularno-znanstvenim radovima pokušava prenijeti samo znanja koja su znanstveno dokazana, ali ih prikazuje jezikom dostupnim cijeloj populaciji.[12]

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Objavila je 70-ak radova u stručnim časopisima, dvije stručne knjige, dvadesetak poglavlja u knjigama drugih urednika i deset popularno-psihologijskih knjiga. Također je objavila ili prevela dvadeset mjernih instrumenata i sedam priručnika za uporabu istih.[2][13]

Neki od radova su:

  • Tolerancija u svakidašnjem životu: psihologija tolerancije, Krizmanić, M. i Kolesarić, V., Zagreb: Naklada Slap, 2003.
  • HOPA – 86 Test za ispitivanje smisla za humor, Krizmanić, M. i Kolesarić, V., Jastrebarsko: Naklada Slap, 1994.
  • Psihosocijalna rehabilitacija invalida, Krizmanić, M., u Havelka, M. (ur.) Zdravstvena psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 124-137, 1998.
  • Psihologijski rječnik, Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S. i Šverko, B., Zagreb: Naklada Slap, 2005.
  • Tkanje života, Krizmanić, M., Zagreb: Profil, 2009.
  • U ljubavi i bez nje, Krizmanić, M., Zagreb: Profil, 2011.
  • O životinjama i njihovim ljudima: dobrobit koja proizlazi iz zajedništva ljudi i životinja, Krizmanić, M., Zagreb: V.B.Z, 2016.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

  • 1985. – Republička nagrada za znanstveni rad "Božidar Adžija",
  • 1993. – nagrada "Ramiro Bujas" za osobito vrijedno ostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije (s nekoliko članova udruge "Dobrobit")
  • 1999. – povelja Filozofskog fakulteta
  • 2005. – nagrada "Ramiro Bujas" za "Psihologijski rječnik" (s drugim autorima)
  • 2007. – nagrada "Marko Marulić" za osobit doprinos primijenjenoj psihologiji
  • 2007. – nagrada "Ramiro Bujas" za životno djelo
  • 2009. – nagrada "Zagrepčanka godine" Zagrebačke skupštine
  • 2013. – nagrada "Miko Tripalo" za rad, nesebični javni angažman u zaštiti dostojanstva čovjeka, obrani sloboda i promicanju društvene pravednosti

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Krizmanić, Mirjana; Hrvatska enciklopedijaPristupljeno 30. ožujka 2021.
  2. a b c d dr. sc. Mirjana Krizmanić; Društvo psihologa u SplituArhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2010. (Wayback Machine)Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  3. Mirjana Krizmanić; Centar za demokraciju i pravo Miko TripaloPristupljeno 30. ožujka 2021.
  4. Pastuović, N., Kolesarić, V. i Krizmanić, M. (1995.) Psychological variables as predictors of quality of life. Review of Psychology, 2, 1-2, str. 49–61. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  5. Krizmanić, M., Kolesarić V. i Janig, H. (1994.) Cross-cultural validation of a psychological model of "Quality of life" concept. Review of Psychology, 1, 1, str. 29–36. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  6. Krizmanić, M. i Kolesarić, V. (1994.) HOPA – 86 Test za ispitivanje smisla za humor. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  7. Slakoper, D. i Brkić, J. (1999.) Rad u smjenama i kvaliteta življenja. Arhiva za higijenu rada i toksikologiju, 50, 4, str. 395–401. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  8. Lučev, I. i Tadinac, M. (2008.) Kvaliteta života u Hrvatskoj – povezanost subjektivnih i objektivnih indikatora te temperamenta i demografskih varijabli s osvrtom na manjinski status. Migracijske i etničke teme, 24, 1-2, str. 67–89. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  9. Brajković, L. (2010.) Pokazatelji zadovoljstva životom u trećoj životnoj dobi. Doktorska disertacija. Sveučilište u Zagrebu: Medicinski fakultet. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  10. Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Petz, B., Szabo, S. i Šverko, B. (2005.) Psihologijski rječnik. Zagreb: Naklada Slap.
  11. Mirjana Krizmanić napisala knjigu o ljudima koji stalno jadikuju Večernji list, 18. veljače 2013. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  12. Razgovor sa priznatom psihologinjom prof. Mirjanom Krizmanić povodom njezine najnovije “Knjige rastanaka” Akademija Art, 11. veljače 2020. Pristupljeno 30. ožujka 2021.
  13. Mirjana Krizmanić; goodreads Pristupljeno 30. ožujka 2021.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]