Filozofski fakultet u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Povijest Filozofskoga fakulteta datira od 23. rujna 1669. godine kada se diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznaju status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu.

Od 1692. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama isusovaca više od jednog stoljeća, do godine 1773., kada papa Klement XIV. raspušta isusovački red. Godine 1776. carica i kraljica Marija Terezija dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (Regia scientiarum academia) s tri studija ili fakulteta: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

Filozofski fakultet danas[uredi VE | uredi]

Od 1961. godine Filozofski je fakultet smješten u zgradi površine 15.616 m² na adresi Ivana Lučića 3.[1] Akademske godine 2002./2003., umjesto klasifikacijskih ispita za svaki studij pojedinačno, na inicijativu je tadašnjega dekana dr. sc. Nevena Budaka uveden jedinstveni klasifikacijski ispit koji se sastojao od četiri testa: testa apstraktnog mišljenja, testa opće kulture, testa jezične kulture i testa opće obaviještenosti (koji je tada proveden prvi i posljednji put). Akademske godine 2005./2006. do tada slobodni studiji portugalskog, rumunjskog i švedskog jezika i književnosti počinju se studirati kao punopravni preddiplomski studiji[2], dok se četverogodišnji dodiplomski studiji prestaju izvoditi u skladu s uvođenjem bolonjskoga procesa. Iduće akademske godine pokreće se i interdiciplinarni doktorski studij [3] medievistike, koji pokriva područja arheologije, diplomatike, egdotike i kronologije, komparativne književnosti, kroatistike - staroslavenskog jezika i hrvatskog glagoljaštva, latinskog jezika (klasične filologije), paleografije (latinske i glagoljske), povijesti, povijesti umjetnosti i romanistike. Voditelj studija je prof. dr sc. Neven Budak.

Fakultet danas organizira 42 sveučilišna preddiplomska (32 dvopredmetna i deset jednopredmetnih) te 33 diplomska studija (4 jednopredmetna i 29 dvopredmetnih). Osim njih, izvode se i slobodni studiji japanologije i sinologije nakon kojih se stječe odgovarajući certifikat.[4]

Uprava[uredi VE | uredi]

Dekanica
  • dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić, red. prof.

Odsjeci i katedre[uredi VE | uredi]

Filozofski fakultet organizira jednopredmetne i dvopredmetne studije nastavničkog i nenastavničkog smjera koji se izvode u okviru 23 odsjeka i 108 katedri. Izuzev studija psihologije, koji je isključivo jednopredmetni, ostali se studiji mogu neograničeno međusobno kombinirati.

Knjižnica Filozofskog fakulteta
  • Odsjek za anglistiku
    • Katedra za skandinavistiku
  • Odsjek za arheologiju
  • Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
  • Odsjek za filozofiju
  • Odsjek za fonetiku
  • Odsjek za germanistiku
  • Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
  • Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
  • Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
  • Odsjek za klasičnu filologiju
  • Odsjek za komparativnu književnost
  • Odsjek za kroatistiku
  • Odsjek za lingvistiku
  • Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije
    • Katedra za indologiju
    • Katedra za japanologiju
    • Katedra za sinologiju
  • Odsjek za pedagogiju
  • Odsjek za povijest
  • Odsjek za povijest umjetnosti
  • Odsjek za psihologiju
  • Odsjek za romanistiku
  • Odsjek za sociologiju
  • Odsjek za talijanistiku
  • Odsjek za turkologiju
    • Katedra za turkologiju
    • Katedra za hungarologiju
  • Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
  • Katedra za antropologiju
  • Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu

Studentske udruge[uredi VE | uredi]

Na Filozofskom fakultetu djeluje niz studentskih udruga i klubova. Većina je okupljena u Savez studentskih udruga Filozofskoga fakulteta (SSUFF).

Alumni[uredi VE | uredi]

Udruga bivših studenata Filozofskog fakulteta Alumni osnovana je 2013. s ciljem promicanja struke te povezivanja bivših studenata i samoga Fakulteta s drugim domaćim i stranim ustanovama.[5]

Organizacijski razvoj[uredi VE | uredi]

Zakon Hrvatskog sabora o osnivanju Sveučilišta od 5. siječnja 1874. odredio je da se osnuje Mudroslovni fakultet s filozofičko-historičkim i matematičko-prirodoslovnim odjelima.[6] Filozofičko-historički odjel trebao je započeti radom već u šk. god. 1874/5, dok je matematičko-prirodoslovni trebalo otvoriti najkasnije nakon tri godine, u kojem bi roku trebalo postupice pdpuno ustrojiti fakultet. Zemaljska vlada je odmah imenovala tri profesora: Matiju Mesića, Franju Markovića i Vatroslava Jagića; oni su trebali podnijeti prijedloge za popunjavanje ostalih katedara. Budući da Jagić nije mogao nastupiti dužnost, naknadno je za trećeg profesora imenovan češki slavist Lavoslav Geitler. Na prijedlog prvih profesora popunjene su pred početak šk. god. 1874./5. još tri katedre predviđene zakonom.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2004./2005. Zagreb : FF press, 2004.
  2. Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005./2006. Zagreb : FF press, 2004.
  3. FFZG Medievistika
  4. Vodič za buduće studente : akademska godina 2009./2010. / Sveučilište u Zagrebu. Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, 2009. ISSN 1332 3407.
  5. http://www.ffzg.org/
  6. Filozofski fakultet u Zagrebu (pristupljeno 7. studenoga 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 45°47′48″N 15°58′16″E / 45.7967258684181°N 15.9710419178009°E / 45.7967258684181; 15.9710419178009