Mirkovci
| Mirkovci | |
|---|---|
| Država | |
| Županija | |
| Općina/grad | Vinkovci |
| Površina | 26 km2 [1] |
| Koordinate | 45°16′52″N 18°51′07″E / 45.281°N 18.852°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 2731 [2] |
| – gustoća | 105 st./km2 |
| Odredišna pošta | 32100 Vinkovci [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)32 |
| Autooznaka | VK |
|
Mirkovci na zemljovidu Hrvatske | |
Mirkovci su selo pored Vinkovaca. Nalaze se jugoistočno od grada, iza željezničke pruge, postoji još jedna pruga koja prolazi kroz Mirkovce (naselje između tih dviju pruga se pak naziva Prišinci).
| broj stanovnika | 861 | 971 | 1198 | 1169 | 1198 | 1215 | 1219 | 1314 | 1414 | 1655 | 2121 | 2499 | 2940 | 3233 | 2673 | 3283 | 2731 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Mirkovci se prvi put spominju 1475. godine. Zabilježeni su u Pećkom i u Vodničkom pomeniku.
Godine 1733. imali su 70-80 glava, a 1734. 60 domova, 1736. spao je broj domova na 31. Snažno naseljavanje Mirkovaca događalo se sljedećih deset godina. 1744. godine su imali 100 domova. 1766. godine su imali 115 domova, a 1791. 107 domova sa 791 dušom. Do 1810. godine broj duša se smanjio, jer su se neke obitelji preselile u “Tursku”, tj. Bosnu ili Srbiju. Godine 1810. su imali 125 domova, a 1808. 738 duša.
Mirkovce su uglavnom naselile lička, sjevernodalmatinska, baranjska i istočnobosanska srpska struja. Godine 1857. u Mirkovcima je bio 861 stanovnik, 1880. ih je bilo 1.198 koliko i 1900. godine. Deset godina kasnije broj stanovnika je nešto porastao – na 1.215 od toga "Muških 605, Ženskih 610, pravoslavnih 1.135, rimokatolika 77 (od toga 37 Mađara i 9 Nijemaca), od muških čita i piše 358, a od ženskih 314". Godine 1921. je u selu bilo 1.219, a 1931. 1.314 žitelja – od toga je bilo "1.190 pravoslavnih, 107 rimokatolika, 2 protestanta, 14 ostalih kršćana i 1 musliman".
Zahvaljujući doseljavanju poslije Drugog svjetskog rata, iz područja odakle su Srbi tradicionalno dolazili, u selu je 1948. godine bilo 1.414 žitelja. Svi ostali poslijeratni popisi, također, bilježe rast stanovništva – 1961. 2.121; 1971. 2.499; 1981. 2.940 žitelja od kojih 2.600 Srba.
Za vrijeme Domovinskog rata 1990./1991. godine, Mirkovci su bili jako uporište raznih srpskih paravojnih snaga, a zbog blizine gradu Vinkovcima, neke od najvećih borba u ratu su se vodile upravo na poljima između Mirkovaca i Vinkovaca. Vinkovački silos je vrlo blizu sela i često je granatiran iz tog pravca, kao i obližnji gradski kvartovi (najbliži je Radićev blok).
Nakon mirne reintegracije 1998. godine, značajan broj Mirkovčana je počeo prodavati svoje kuće i seliti u Srbiju ili drugdje u inozemstvo, pa se zbog toga povećava udio Hrvata, a smanjuje broj Srba u tom dijelu Vinkovaca. Procjenjuje se da danas u Mirkovcima oko 70 % stanovništva čine Hrvati dok je Srba oko 30 %.[4] Mirkovci su 1991. godine imali 3.233 stanovnika, 2001. godine 2.673 stanovnika, dok se zbog doseljavanja broj stanovnika 2011. povećao na 3.283.[5]
U Mirkovcima postoje pravoslavni Hram sv. Nikole iz 1813. i Hram sv. velikomučenika Pantelejmona iz 1910. godine,[6] a od 2010. godine i katolička crkva Blaženog Alojzija Stepinca[7]
U naselju djeluje osmogodišnja osnovna škola Nikola Tesla, osnovana 1759. godine. Od 2012. gradila se nova školska zgrada koja je dovršena 2019. kada su i učenici krenuli u nju.[8]
Tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, u naselju je postojao nogometni klub NK Sloga Mirkovci, koji se natjecao u najnižem rangu.[9]
- Goran Vinčić - komičar
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Mirkovci gube Ulicu Boška Buhe, a Karadžićeva postaje Vukovarska, objavljeno 16. kolovoza 2010. godine, pristupljeno 20. studenog 2016. godine
- ↑ Državni zavod za statistiku, pristupljeno 20. studenog 2016. godine
- ↑ Eparhija osječkopoljska i baranjska: Parohije Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. svibnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 27. ožujka 2018. godine
- ↑ Miroslav Flego, Večernji list: Srakić blagoslovio novizgrađenu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca, objavljeno 7. veljače 2010. godine, pristupljeno 6. veljače 2017. godine
- ↑ OŠ Nikola Tesla Mirkovci: Povijest, pristupljeno 6. veljače 2017. godine
- ↑ Vinkovački list #1700, objavljeno 20. lipnja 1986. godine, pristupljeno 19. travnja 2016. godine
