Mjao-Jao narodi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Mjao-Jao narodi (Miao-Yao, Hmong-Mien), porodica naroda i jezika raširena u Kini. Mjao-Yao, danas nazivani Hmong-Mien, govore 35 jezika podijeljenih u dvije glavne skupine, Hmong ili Mjao i Jao ili Mien.

Narodi Mjao-Jao[uredi VE | uredi]

  • A-Hmao, 200,000 (1987 Wurm et al.), Yunnan. Govore sjeveroistočni dian hmong. Zovu se i Cvjetni Mjao, dio su nacionalnosti Mjao.
  • Aoka
  • Baheng, žive u Kini i Vijetnamu, 32,384 ukupno, etničkih u Kini 26,815 (1995 McConnell). Govore jezikom pa-hng. Dio nacionalnosti Jao.
  • Beidongnuo
  • Biao-Jiao Mien, nisu isto što i Biao Mien. 43,000 (1995 Wang and Mao). Na granici Guangxia i Hunana. Spadaju u Jao. Dio nacionalnosti Jao.
  • Biao Mien, govore biao mon, spadaju u Jao. Dio nacionalnosti Jao. 20,000 (1995 Wang and Mao), pretežno u okrugu Ruyuan.
  • Bijeli Mjao,
  • Bunuo, govore bu-nao. Etničkih 439,000 (popis 1982). Oko 100,000 ih govori zhuang (žuan). Provincije Guizhou i Yunnan.
  • Chonganjiang Mjao, 70,000 (1982). Dio nacionalnosti Mjao.
  • Crni Mjao
  • Crveni Mjao, na istočne i zapadne. Dio su narodnosti Mjao.
  • Ga Mong
  • Ge
  • Gha-Mu
  • Hmong Daw ili Bijeli Meo, 514,895, Kina, Laos, Tajland, Vijetnam. Kinezi ih zovu Bijeli Mjao. Dio nacionalnosti Mjao. U Tajlandu njihovim jezikom govori i narod Hmong Qua Mba, koji živi u selima etničkih grupa Hmong Daw i Hmong Njua.
  • Hmong Njua, 1,290,600 i Kini, Tajlandu, Laosu, Burmi i na rijeci Sa Pa u Vijetnamu.
  • Hmong Shuad, žive u Vijetnamu gdje ih se očuvalo 60 (2003) a govorew jezikom hmong shua. Ostali Hmongi, Hmong Don i Hmong Dô, izgleda da su nestali.
  • Istočni Hmu ili Crni Mjao. 200,000 (1987 Zhang and Cao). Dio nacionalnosti Mjao. govore istočni qiandong hmong
  • Istočni Huishui Mjao, Dio nacionalnosti Mjao, distrikt Gaobaibang u provinciji Guizhou.
  • Iu Mien, spadaju u Jao. 818,685 u Kini, Laosu, Tajlandu i Vijetnamu. Sebe često zovu Kim Mien ili 'ljudi iz planine' . Etničke grupe: Hua Lan, Hua, Hung, Cao Long, Coc, Khoc, Quan Coc, Quan Trang, Son Trang, Sung, Tien (Tiao Tchaine), Yaya. U Tajlandu govore dijalektom chiangrai; u Vijetnamu: dao do, deo tien, dao lan tien, dao lo gang, cham, quan chet, quan trang.
  • Jugozapadni Guiyang Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), provincija Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Jugozapadni Huishui Mjao, 40,000 (1987 Wurm et al.), južno od Guiyanga u provinciji Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Južni Guiyang Mjao, 20,000 (1987 Wurm et al.), Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Južni Mashan Mjao, 7,000 (1987 Wurm et al.), jugozapadni Guizhou. Govore južni mashan hmong. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Južni Qiandong Hmong, ili Crni Mjao, 300,000 (1987 Zhang and Cao) u Kini, u Vijetnamu ih ima nešto malo. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Kim Mun ili "ljudi iz šume" ili Lantien kako ih zovu Kinezi "oni koji izrađuju boju." Ponekad i Shanzi Yao ili 'planinski Yao' , 374,500 u Kini, Laosu i Vijetnamu. Dio nacionalnosti Jao.
  • Kiong Nai, maleno pleme koji govore jiongnai, 1,078 (1999 Mao Zongwu). Žive u Guangxiju. Kinezi ih zovu Hualan Yao ili 'Yao s cvjetnim košarama' .
  • Luopohe ili Luobohe Mjao, 40,000 (1987 Wurm et al.). Dio nacionalnosti Mjao. Guizhou.
  • Qanu,
  • She, etničkih 630,378 (popis 1990), u provincijama Fujian, Anhui, Zhejiang, Jiangxi i Guangdong.
  • Sjeverni Guiyang Mjao, 60,000 (1987 Wurm et al.). Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Sjeverni Hmu ili Crni Mjao, He Miao, Hei Miao, govore sjeverni qiandong hmong. 900,000 (1987 Zhang and Cao). Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Sjeverni Huishui Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), južno od Guiyanga. Sastoje se od nekoliko etničkih podgrupa. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Središnji Huishui Mjao, 30,000 (1987 Wurm et al.), u i blizu grada Guiyang. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Središnji Mashan Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), jugozapadni Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
  • Wunai, kao i Yuonuo spadaju u Jao ogranak Bunu, 18,442 (1995 McConnell). Zapad provincije Hunan.
  • Xi.
  • Younuo, 9,716 (1995 McConnell). Dio nacionalnosti Jao. U autonomnoj regiji Guangxi Zhuang.
  • Zaomin, nisu pravi Jao, nego imigranti sa sjevera koje su Jao asimilirali. Sebe zovu Zaomin ili Yaomin, a Kinezi Bapai Yao. 60,000 (1995 Wang and Mao). Govore dzaomin.
  • Zapadni Mashan Mjao, 10,000 (1987 Wurm et al.), Guizhou,

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]