Mrežna enciklopedija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Mrežna enciklopedija vrsta je elektroničke enciklopedije objavljena na nekoj informacijskoj mreži, a prema vrsti komunikacijske mreže može biti internetska enciklopedija (objavljena na Internetu), mobilna (također objavljena na Internetu, ali prilagođena pristupu uz pomoć mobilnih telefona ili dlanovnika) te enciklopedija kakva se nekoć objavljivala na informacijskom servisu videotex. [1]

Britannica Online Encyclopedia

Internetska enciklopedija[uredi | uredi kôd]

Internetska enciklopedija obuhvaća ogromnu bazu podataka korisnih informacija dostupnu putem World Wide Weba. Ideja za stvaranje besplatne enciklopedije koristeći Internet datira iz 1993. godine. Prvotna ideja (pod nazivom Interpedia) bila je stvoriti enciklopediju na Internetu kojoj će svatko moći doprinijeti svojim materijalima. Cijeli projekt nikada nije otišao dalje od faze planiranja zbog naglog razvoja World Wide Weba te sve naprednijih tražilica, odnosno sustava za pretraživanje.

Mobilna enciklopedija[uredi | uredi kôd]

Mobilna enciklopedija je internetska enciklopedija koja je uređena tako da se omogući lakši i brži pristup putem mobilnih telefona te dlanovnika. Jedan od najpoznatijih primjera mobilne enciklopedije je Wapedia. Wapedia je WAP (Wireless Application Protocol = bežični aplikacijski protokol) stranica koja dostavlja sadržaj Wikipedije mobilnim telefonima i dlanovnicima. Wapedia omogućava pristup najnovijim verzijama svih članaka te koristi tehnologije koji omogućavaju vrlo brzu vezu, ažurirane članke te veoma malu potrošnju prometa prema Wikipedijinim poslužiteljima. Wapedia se počela upotrebljavati u kolovozu 2004. godine.

Wapediji se može pristupiti putem adrese http://wapedia.mobiInačica izvorne stranice arhivirana 6. listopada 2010. preko WAP-a, ili putem web preglednika na mobilnome telefonu ili dlanovniku.

Standardne Wikipedijine stranice su većinom predugačke za prikaz na ovim napravama, pa su stranice podijeljene na manje odsječke da bi stale na manje ekrane. Da bi se smanjila potrošnja prometa i povećala brzina prijenosa podataka, rezolucija slika je smanjena i prilagođena mobilnim uređajima. Wapedia uključuje sustav za pretraživanje koji je neovisan o Wikipedijinim poslužiteljima. Za razliku od Wikipedije, Wapedia sadrži i reklamni materijal. .

Mana Wapedije je da se članci ne mogu uređivati osim ako se korisnici ne prijave na stranice Wikipedije putem web preglednika na mobilnim telefonima.

Wapedia postoji kao iPhone, Android i WebOS aplikacija. [2]

Videotex[uredi | uredi kôd]

Videotex (ili "interaktivni videotex") bio je jedna od najranijih implementacija sustava informacija krajnjih korisnika. Krajem 70-ih te sredinom 80-ih, videotex se koristio da bi se informacije (obično stranice teksta) dostavile korisniku u računalnom obliku te da bi se prikazale na televizoru.

Ovaj sustav pruža interaktivni sadržaj i prikaz tog sadržaja na televizoru koristeći modem da bi podaci bili slani u oba smijera. Sustav sličan tome je današnji teletext koji šalje informacije samo u jednom smijeru. Za razliku od modernog Interneta svi tradicionalni videotex servisi bili su krajnje centralizirani. [3]

Karakteristike mrežne enciklopedije[uredi | uredi kôd]

Računalo je dulje vrijeme nezaobilazan alat leksikografske djelatnosti. Računalni programi za obradu teksta, izradu i obradu ilustracija te stolno izdavaštvo omogućili su lakšu, bržu i ekonomičniju produkciju rječnika, leksikona i enciklopedija. U novije se doba, međutim, pojavljuju i sasvim nove mogućnosti koje se mogu prikazati u nekoliko ključnih svojstava, počevši od osnovnih prema najnaprednijima.

Neograničenost opsega[uredi | uredi kôd]

Opseg građe koja se može pohraniti na elektronički medij praktički je neograničen, uz minimalne troškove njezine reprodukcije, za razliku od opsega tradicionalnih izdanja koji je ograničen smislenim brojem svezaka neke edicije, pa se unaprijed, abecedarijima određuje i opseg sadržaja pojedine natuknice. Potreba za ograničavanjem sadržaja vezanog uz određeni pojam može se javiti tek kao posljedica potrebe da enciklopedija pruži znanje na sažet način, dok broj članaka nema ograničenja.

Jednostavno pretraživanje[uredi | uredi kôd]

Sadržaj mrežne enciklopedije se najčešće nalazi u nekom obliku baze podataka, pa se do traženog pojma dolazi bilo pretragom kazala naziva članaka, ili istodobnom pretragom cijeloga tekstovnog sadržaja. Postoje razvijena programska rješenja, tzv. pretraživači, koji uz mogućnosti složenog pretraživanja nude i nizanje rezultata pretrage u skladu s njihovom relevantnošću, prijedloge mogućih rezultata u padajućem izborniku na temelju nekoliko upisanih slova traženog pojma i dr.
Što se neelektroničke, odnosno tradicionalne enciklopedije tiče, osnovnu strukturu čine natuknice poredane određenim (najčešće abecednim) slijedom, kako bi se omogućilo snalaženje koje se katkad olakšava i kazalima.

Hipertekstualnost[uredi | uredi kôd]

U elektroničkim izdanjima organiziranim u hipertekstovnom obliku međusobno povezivanje sadržaja ostvaruje se umetanjem elektroničkih uputnica - hiperveza. Aktiviranjem hiperveza korisniku je omogućeno trenutačno prelaženje s jednoga članka na drugi, koji je s prvim sadržajno povezan, a time se omogućuje i oblikovanje slijeda sadržaja prema vlastitu interesu korisnika.
Hiperveze su omogućile povezanost s vanjskim izvorima. Mrežna enciklopedija zbog svoje naravi nerijetko uz literaturu ima i popis sadržaja s Interneta, koji bi za produbljivanje znanja o određenoj temi bilo korisno posjetiti, a zahvaljujući hipervezama trenutačno je dostupan.

Ažurnost[uredi | uredi kôd]

Kako bi se tiskane enciklopedije mogle nadopunjavati novim spoznajama, a njihovi podaci obnoviti, tradicionalno se rad organizira u ciklusima, tj. kroz nova izdanja ili godišnje dopune u zasebnim svescima. Ipak, mnoga leksikografska djela ne dožive nova izdanja pa nakon nekog vremena postanu nepouzdana, a u današnje doba brzog priljeva novih informacija čak je i dopuna jednom godišnje u mnogim područjima koje enciklopedija obuhvaća predugačko razdoblje. Leksikografski sadržaj objavljen na mreži moguće je kontinuirano ažurirati praktički onoga trenutka kada je došlo do nove spoznaje.

Multimedijalnost[uredi | uredi kôd]

Multimedijalnost elektroničkih medija, osim teksta, fotografija i crteža (grafikona, tablica, karata) omogućava i zapisivanje zvuka (zvukovi, glazba, govor itd.), videosnimaka ili animacija u različitim međusobnim kombinacijama. Mogućnost obogaćivanja prikaza zvučnim ili videozapisom utječe na njegovu razumljivost, pa su enciklopedije, uz udžbenike, idealno područje za primjenu multimedije. Multimedijalnost obuhvaća i interaktivnost, značajnu karakteristiku mrežne enciklopedije. Mogućnost interakcije korisnika sa sadržajem daje važnu psihološku dimenziju, koja angažira korisnika i daje mu moć djelovanja.

Kooperativnost[uredi | uredi kôd]

Novi elekronički mediji, pogotovo primjena kolaborativnoga društvenog softvera (npr. wiki), omogućuju svim zainteresiranima trajnu suradnju na usavršavanju sadržaja, od autora, urednika do korisnika s pravom pristupa, koji su voljni uputiti svoje primjedbe, nadopune ili ispravke. Osim toga, internetska izdanja enciklopedija omogućuju statističkim i drugim praćenjem ponašanja korisnika i prikupljanje povratnih informacija, npr. o tome koji su članci najčitaniji pa im treba posvetiti najviše pozornosti, koji uopće nisu čitani pa se može razmisliti o njihovu izbacivanju, ili pak koji su članci traženi, a ne postoje te ih je potrebno dodati.

Adaptivnost[uredi | uredi kôd]

Danas postoje mogućnosti pohrane ukupnog akumuliranoga leksikografskog sadržaja u jednu jedinu elektroničku bazu, organiziranu tako da postoji mogućnost odabira prezentacije sadržaja, već prema predznanju ili dobi korisnika. Razvijaju se i nova rješenja automatskog prilagođavanja sadržaja zasnovanog na praćenju aktivnosti korisnika, što uz umjetnu inteligenciju pripada najperspektivnijim područjima razvoja enciklopedija.

Tipovi mrežne enciklopedije[uredi | uredi kôd]

Mrežna se enciklopedija prema stupnju otvorenosti dijeli na: otvoreni tip, poluotvoreni tip i zatvoreni tip. [1]

Otvoreni tip[uredi | uredi kôd]

Otvoreni tip mrežne enciklopedije podrazumijeva slobodan pristup sadržaju koji anonimni korisnici mogu po volji koristiti, razdjeljivati ili uređivati, odnosno dodavati. Uvršteni tekstovi moraju biti slobodni za kopiranje s GNU-ovom licencom za slobodnu dokumentaciju ili bar iz javne domene.
Također postoji relativno otvoreni tip mrežne enciklopedije gdje korisnici na temelju originalne, skenirane enciklopedije stavljene na mrežu mogu objavljivati svoje komentare, ažurirati podatke u odnosu na original, popravljati pogreške nastale prilikom skeniranja, postavljati poveznice i kategorije te uređivati tuđe uratke. Riječ je o projektu LoveToKnow Classic Encyclopedia gdje se nalazi skenirana Britannica iz 1911. a na posebnim stranicama pod nazivom "what's new", registrirani korisnici mogu dati svoj doprinos. [4] [5]

Poluotvoreni tip[uredi | uredi kôd]

Sadržaje se u poluotvorenom tipu mrežne enciklopedije može po volji koristiti, ali promjene sadržaja mogu tek predložiti registrirani korisnici poznatih osobnih podataka, a o uvažavanju promjena konačni sud donose unaprijed imenovani urednici.

Zatvoreni tip[uredi | uredi kôd]

U zatvorenom se tipu mrežne enciklopedije cjelokupan rad na enciklopediji odvija u krugu unaprijed poznatih suradnika. Kao i za slične internetske komercijalne projekte, korištenje mrežnih enciklopedija zatvorenog tipa uglavnom je moguće uz plaćanje odštete na autorska prava, pa su njihovo kopiranje i prijenos time ograničeni. [6]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 "Prilog definiranju pojma virtualna enciklopedija" (PDF). Pristupljeno 25. svibnja 2010.
  2. "Wapedia". Pristupljeno 1. lipnja 2010.
  3. "Wideotex". Pristupljeno 1. lipnja 2010.
  4. "Otvoreni pristup mrežnim enciklopedijama". Pristupljeno 25. svibnja 2010.
  5. "Britannica iz 1911. online". Pristupljeno 1. lipnja 2010.
  6. "Internetske enciklopedije". Pristupljeno 25. svibnja 2010.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

  1. http://www.britannica.com/
  2. http://www.citizendium.org/
  3. http://www.1911encyclopedia.org/Main_Page