Muhe

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg »Muha« preusmjerava ovamo. Za američko-kanadski film iz 1986. godine, pogledajte Muha (1986).
Muhe
Pakosna pecavka
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Red: Diptera
Podred: Brachycera
Infrared: Muscomorpha
Natporodica: Muscoidea
Porodica: Muscidae
Latreille, 1802.
Područje života
Potporodice

Muhe (Muscidae) su porodica srednje velikih do velikih dvokrilaca (Diptera) s usnim organima za lizanje i sisanje, koji su kod nekih preobraženi za probadanje kože životinja. Imaju par funkcionalnih krila za let i par krila za ravnotežu, pokretnu glavu s parom velikih složenih očiju i dijelom usta namijenjenim za sisanje. oči su im sastavljene od tisuća individualnih leća koje im omogućuju široko polje vida. Muhe imaju jedan par krila za let; njihov raspored omogućuje im veliku manevarabilnost u letu.

Ličinke se hrane biljkama, truleži ili su nametnici. Neke žive u vodi. Muhe prolaze kroz potpunu metarmofozu, što znači da imaju četiri različite faze života. To su:

                             Faza jajašca:
                             •ženka kućne muhe može izleći do 500 jajašaca tijekom života, svakih 3-4 dana polaže jajašca u grupama od 75 do 150 komada
                                Ličinka:
                             •ležu se 20 sati nakon što muha izlegne jajašca, jedu svu hranu koja im je dostupna
                               Kukuljica:
                             •poslije 4-10 dana ličinke se sele na sušije tlo te se presvlače u kukuljicu(presvlačenje traje 3-6 dana)
                              Odrasla muha:
                             •nakon što se presvuku iz stadija kukuljice, životni vijek im je 15-30 dana


Najpoznatije su vrste: kućna muha (Musca domestica), pakosna pecavka (Stomoxys calcitrans). [1]. Mala kućna muha (Fannia canicularis) (koju navodi Školska knjiga, Zagreb, 1999), ne pripada porodici muha (Muscidae), nego porodici Fannidae.

Hrane se cvjetnim sokom (cvjetarke), trulim i svježim organskim tvarima (kućna muha), krvlju (pecarka, zajedavka), hvatanjem drugih kukaca, itd.

Muhe su prenosnici mnogih zaraznih bolesti: bolest spavanja, tifus, paratifus. Muhe često hodaju po truležima, otpadu, izmetu itd.,tijelo muha je dlakavo i na njemu se lako zadržava nečistoća, tako muhe prenose bolesti. Prosječan broj bakterija pronađenih na tijelu muhe je 4 milijuna i 10 vrsta parazitskih crva te nekoliko vrsta virusa. Muhe se također koriste u medicini i farmaciji, na primjer upljuvci muha imaju anti-bakterijsko djelovanje, dok se ličinke muha koriste za čišćenje ugnojenih rana.

Kućna muha može letjeti i do 10 km na dan. Mogu letjeti 72 km na sat te zamahnuti krilima i do 200 puta u sekundi.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8


Crystal 128 babelfish.svg Nedovršeni članak Muhe koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.