Muzej ruske fotografije

Izvor: Wikipedija
Muzej ruske fotografije

Muzej ruske fotografije 2005.
Osnovan 2011.
Smještaj Ulica Isajeva, d. 19, Kolomna, Rusija
Ravnatelj Irina Alikina
Službena stranica mrf.museumart.ru

Muzej ruske fotografije (rus. Музей российской фотографии, skr. МРФ) – muzej čija je djelatnost usmjerena na rusku fotografiju, a nalazi se u Kolomni.[1] Muzej je utemeljen na inicijativu fotografa Mihaila Golosovskog,[2][3] Galine Lukjanove[4][5] i Irine Alikine, te se nalazi u sastavu Muzeja organske kulture (rus. Музей органической культуры). Njihove kolekcije čine osnovni fond muzeja.

Kolekcija[uredi | uredi kôd]

Kolekcija muzeja[6] broji oko 7000 tisuća djela (dagerotipije, staklene ploče, negativi, dijapozitivi i fotografije) autora čiji je fotografski rad svezan s Rusijom. U njemu se također nalazi više od 120 predmeta fotoopreme kompanija Magic Lantern, Leica, itd.

Magic Lantern iz 1800.

Djelatnost[uredi | uredi kôd]

Djelatnost muzeja[7] je usmjerena na javno predstavljanje ruske umjetničke fotografije od 1840-ih do danas, te uključuje znanstvena istraživanja i edukativne programe za djecu i odrasle.

U posljednje vrijeme širokoj je publici predstavljeno više od 20 projekata[8] znanstvene, umjetničke i dokumentarne fotografije u dvoranama glavnog grada i regionalnim dvoranama.[9][10]

Muzej također svake godine organizira fotografski natječaj Forpost-konkurs[11][12]

Postav[uredi | uredi kôd]

U stalnom postavu Povijesne stranice ruske fotografije[6][13] predstavljeni su sljedeći pravci u fotografiji: piktorijalizam (umjetnička fotografija), pejzaž, etnografska fotografija druge polovice 19. stoljeća, dokumentarizam, studijska fotografija. Predstavljeno je stvaralaštvo Nikolaja Andrejeva, Vasilija Ulitina, Vasilija Sokornova, Leonida Šokina, Borisa Smelova, Igora Paljmina, Ljalje Kuznecove, Anatolija Garanina, Jurija Rosta, Galine Lukjanove, Aleksandra Sljusareva i mnogih drugih.

U posebnom postavu su predstavljeni dijapozitivi panorame Moskve koje je napravio Nikolaj Rahmanov[14] sa zvonika Ivana Velikog i fotoaparat koji je sam konstruirao.

Izdavačka djelatnost[uredi | uredi kôd]

Od 2011. godine muzej izdaje seriju albuma "Forpost" (rus. форпост - predstraža) o ruskim fotografima.[15][16][17][18]

Jedan od većih projekata muzeja je rječnik u tri toma "Ruski fotografi (1839-1930)" (2013.) autora A.P. Popova: prvi i drugi tom sadrže 16000 članaka o ruskim fotografima, a u trećem tomu se nalaze ilustracije iz fondova muzeja.[19]

Muzej također izdaje niz drugih fotoalbuma i kataloge izložbi.[20][21][22][23]

Knjižnica[uredi | uredi kôd]

Osnovu znanstvene knjižnice muzeja čini književni fond Mihaila Golosovskog, Anatolija Popova i Irine Alikine. U njoj se nalazi više od 3000 naslova: knjige i albumi iz fotografije, fototehnike, fotografski almanasi, priručnici i udžbenici, povremena izdanja predrevolucionarnih fotografskih društava, almanasi i katalozi na ruskom i stranim jezicima, te sovjetska periodika.[7]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Kolomenskij Kremlj, Muzej ruske fotografije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. srpnja 2015. (Wayback Machine), preuzeto 31. kolovoza 2015.
  2. ↑ Muzej ruske fotografije, Mihail Golosovski  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), preuzeto 31. kolovoza 2015.
  3. ↑ Čmyreva, I., Sobranije russkoj fotografii Mihaila Golosovskogo, Photographer.Ru, 21. prosinca 2000.
  4. ↑ Muzej ruske fotografije, Galina Lukjanova  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. svibnja 2016. (Wayback Machine)
  5. ↑ Čmyreva, I., O fotografijah Galiny Lukjanovoj, Photographer.Ru, 13. svibnja 2001.
  6. ↑ a b Muzej ruske fotografije, Izložbe i kolekcije, preuzeto 31. kolovoza 2015.
  7. ↑ a b Muzej ruske fotografije, Znanstveni program MRF-a  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. svibnja 2016. (Wayback Machine), preuzeto 31. kolovoza 2015.
  8. ↑ Muzej ruske fotografije, Izložbe  Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2015. (Wayback Machine), preuzeto 31. kolovoza 2015.
  9. ↑ Priorov, A., V "Galereje klassičeskoj fotografiji" otkrylas' vystavka "Forpost vojennyh korrespondentov  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), Moskovska pravda, 28. travnja 2014.
  10. ↑ Izdavaštvo Podmoskovje, Vystavka "Vojna-Pobeda"  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. svibnja 2015. (Wayback Machine), 29. travnja 2015.
  11. ↑ Muzej ruske fotografije, O muzeju, preuzeto 31. kolovoza 2015.
  12. ↑ Kazanceva, E., V Galereje klassičeskoj fotografii otkryvaets'a vystavka "Forpost russkoj fotografii"[neaktivna poveznica], FotoFund, 13. travnja 2013.
  13. ↑ Savez fotoumjetnika Rusije, Kolomna: Fotootčot, preuzeto 31. kolovoza 2015.
  14. ↑ Kudrjavceva, V., Nikolaj Rahmanov: "Moskva perepljunula jevropejskije stolicy po osveščeniju", Kultura, 22. veljače 2014.
  15. ↑ Forpost vojennyh korrespondentov, 2014, preuzeto 31. kolovoza 2015.
  16. ↑ Tv Kultura, V Moskve otkryvaets'a vystavka "Forpost russkoj fotografii[neaktivna poveznica], 20. travnja 2012.
  17. ↑ Tv Kultura, Forpost vojennyh korrespondentov  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. svibnja 2015. (Wayback Machine), 25. travnja 2014.
  18. ↑ Lepskij, J., Svideteli smerti, Rossijskaja gazeta, 25. travnja 2015.
  19. ↑ Rosfoto, Rossijskie fotografy (1839-1930). Slovar'-spravočnik, preuzeto 31. kolovoza 2015.
  20. ↑ Savez fotoumjetnika Rusije, Galina Lukjanova: "... Ja vižu nekij svet" (fotoalbum), preuzeto 31. kolovoza 2015.
  21. ↑ Muzej ruske fotografije, "Almaznaja fototeka" Nikolaj Rahmanov, preuzeto 31. kolovoza 2015.
  22. ↑ Radio Blago, "Almaznaja fototeka Nikolaja Rahmanova  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. rujna 2021. (Wayback Machine) (transkript intervjua)
  23. ↑ Kolomna-Art, Aleksandr i Vera Džus – "Zemlja i nebo Rodiny mojej, 27. prosinca 2013.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Muzej_ruske_fotografije&oldid=6661407"