YouTube

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
YouTube
YouTube logo 2015.svg
Vrsta LLC
Osnovana 14. veljače 2005.
Osnivač(i) Steve Chen
Chad Hurley
Jawed Karim
Sjedište Avenija Cherry 901
Sjedište San Bruno, Kalifornija, Flag of the United States.svg SAD[1]
Ključne osobe Susan Wojcicki
Chad Hurley
Izvršni direktor Susan Wojcicki[2]
Konkurentske tvrtke Vimeo
DailyMotion
Pokriveno područje Globalno (osim država u kojima je blokiran)
Usluge Servis za dijeljenje videozapisa
Holding tvrtka Google (od 2006.)
Slogan Broadcast Yourself. (do 2012.)
Web stranica http://www.youtube.com

YouTube je popularna mrežna usluga za razmjenu videozapisa na kojoj korisnici mogu postavljati, pregledavati i ocjenjivati videozapise. Za postavljanje sadržaja potrebna je registracija, dok za pregledavanje nije, osim sadržaja koji nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina. Prema pravilima korištenja, korisnici mogu postavljati vlastite originalne uratke i uratke za koje imaju dopuštenje vlasnika autorskih prava, a zabranjeno je postavljanje pornografskog sadržaja, nasilja, sadržaja koji podržava kriminalne radnje, sadržaja s ciljem osramoćenja, klevete i reklama. YouTube zadržava pravo na korištenje, preinaku i brisanje postavljenoga materijala.

Nastanak YouTubea[uredi VE | uredi]

Utemeljitelji YouTubea su Chad Hurley, Steve Chen i Jawed Karim, bivši zaposlenici tvrtke PayPal. Domena „YouTube.com“ aktivirana je 15. veljače 2005. godine, a tijekom narednih mjeseci stranica je razvijana. U svibnju 2005. godine stranica je javnosti ponuđena na uvid, a šest mjeseci kasnije službeno je otpočela s radom. YouTube je pokrenut privatnim sredstvima, a investitorska tvrtka Sequoia Capital u studenom 2005. ulaže 3,5 milijuna te u travnju 2006. godine još 8 milijuna dolara. 9. listopada 2006. godine najavljeno je da će tvrtku preuzeti Google za 1,65 milijardi dolara u dionicama. Ugovor je zaključen 13. studenog, a u njemu stoji da YouTube zadržava svojih 67 zaposlenika te da nastavlja raditi nezavisno od Googlea.

Prvi video na YouTubu je postavio korisnik jawed, pod nazivom "Me at the zoo". Video je postavljen 23. travnja 2005. godine. Trenutno ima više od 32 milijune prikaza.

Prema statističkom istraživanju iz lipnja 2006. godine na YouTubeu je dnevno pregledavano 100 milijuna videozapisa, a tijekom 24 sata postavljano 65 000 novih videozapisa. Prema istraživanju tvrtke Nielsen/NetRatings stranicu posjećuje gotovo 20 milijuna korisnika mjesečno, od toga 44% žena i 56% muškaraca najčešće dobi od 12 do 17 godina. Prema istraživanju stranice Hitwise.com 64% mrežnog video prometa u Velikoj Britaniji odvija se na YouTubeu.

Utjecaj na društvo[uredi VE | uredi]

YouTube je kao besplatan medij postao sredstvom promoviranja anonimnih filmskih autora i glazbenika koji su ovim putem stekli popularnost i probili se u tradicionalne medije poput radija i televizije, u svibnju 2007. ponudio je najgledanijim autorima da postanu njihovim partnerima te na taj način dobiju dio zarade od reklama koje s pojavljuju pored njihovih uradaka.

Moć YouTubea prepoznali su i političari. Tako se kandidati za američke predsjedničke izbore 2008. godine koriste YouTubeom kao medijom za predsjedničku kampanju čime se najviše služe Barack Obama i Hillary Clinton. Potencijalni birači mogu pregledavati videozapise u kojima predsjednički kandidati iznose svoje stavove te ih komentirati vlastitim uratcima. Također, američki mediji ističu da je YouTube odigrao značajnu ulogu u porazu republikanskog senatora Georgea Allena 2006. zbog videozapisa u kojem senator iznosi rasističke stavove.

YouTube se u hrvatskoj javnosti prvi put u većoj mjeri spominjao početkom 2007. godine, kada je na njega jedan korisnik postavio isječke govora tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivice Kirina kako bi ga ismijao.[3] Kirin je oštro napao autora filma, čime se izložio još većoj poruzi javnosti, zbog toga što je servis pogrešno nazvao "Jubito".[4]

Pravna pitanja[uredi VE | uredi]

Iako YouTube ne dopušta postavljanje sadržaja zaštićenog zakonom o autorskim pravima Sjedinjenih Američkih Država i čitavo ga vrijeme briše, takav sadržaj se neprestano pojavljuje. Tu spadaju televizijske emisije, reklame, glazbeni spotovi, snimke koncerata, isječci iz filmova i TV serija i dr. Ako ih vlasnik autorskih prava ne prijavi, jedini način na koji YouTube otkriva takav sadržaj je putem ključnih riječi i oznaka (tagova) koje su postavljene uz njega. Svojevremeno je YouTube ponudio mogućnost da korisnici prijave sadržaj koji krši autorska prava, ali se ispostavilo da je takav sustav podložan zlouporabi jer su neki korisnici prijavljivali originalne uratke drugih korisnika.

Zbog kršenja autorskih prava YouTubeu je uloženo mnogo pritužaba, a pokrenuto je i nekoliko sudskih postupaka. Tako je, naprimjer, Japansko društvo za zaštitu prava autora, skladatelja i izdavača (JASRAC) tražilo da YouTube ukloni tisuće videozapisa popularnih japanskih glazbenika. U veljači 2006. televizijska tvrtka NBC zatražila je uklanjanje zaštićenog materijala, međutim, kako je YouTube sve više dobivao na značaju, NBC se u srpnju iste godine odlučuje za neobičan potez te mu nudi suradnju. Tako na YouTubeu danas postoji službeni NBC-jev kanal na kojem je moguće gledati isječke iz njegove produkcije.

U kolovozu 2006. YouTube najavljuje da planira tokom 18 mjeseci ponuditi na svojoj stranici sve glazbene spotove ikad napravljene. Warner Music Group i EMI prihvaćaju projekt te u rujnu potpisuju ugovor s YouTubeom, a u listopadu ugovore potpisuju i CBS, Universal Music Group i Sony BMG Music Entertainment. Prema ugovoru, te tvrtke YouTubeu ustupaju pravo na emitiranje glazbenih spotova iz njihove produkcije za dio prihoda od reklama s YouTubeovih stranica.

Cenzura[uredi VE | uredi]

Cenzura YouTubea događa se u mnogim državama zbog raznih razloga. Korisnici iz država u kojima je YouTube blokiran mogu mu pristupiti korištenjem VPN usluga i proxy servera. Neke države potpuno blokiraju pristup YouTubeu (trajno ili privremeno), dok neke blokiraju određen sadržaj sa servisa.

Do cenzure ili blokiranja YouTubea može doći zbog raznih razloga. Neki od njih su:

  • cenzuriranje sadržaja koji može prouzročiti društvene ili političke nemire ili prosvjede;
  • sprječavanje kritiziranja političkih vladara, vlade, vladinih službenika, religija ili religijskih vođa;
  • sprječavanje kršenja autorskih prava i intelektualnog vlasništva;
  • smanjenje internetskog prometa.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Google Careers: "San Bruno (YouTube)" (pristupljeno 7. svibnja 2016.)
  2. Forbes: "Susan Wojcicki" (pristupljeno 7. svibnja 2016.)
  3. YouTube: "KIRO PROSVIRO", 14. studenog 2006. (pristupljeno 7. svibnja 2016.)
  4. YouTube: "KIRO PROSVIRO 2 - JUBITO - POVRATAK KRALJA", 4. veljače 2007. (pristupljeno 7. svibnja 2016.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]