Nambikwára do Norte

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Nambikwára do Norte (Sjeverni Nambikwára), jedna četiri glavne grane brazilskih Nambikwara naseljenih u ranom 20. stoljeću u kišnim šumama Mato Grossa i Rondônije. Sjeverni Nambikwára su 1900. imali oko 3,000 duša organizirani u nekih desetak lokalnih skupina ili plemena koje su govorile različitim dijalektima i među kojima je dolazilo i do međuplemenskih ratova. Njihov broj opada još u prvoj polovici 20 stoljeća zbog različitih bolesti koje su sa sobom donesli Brazilci, kao i zbog samih međuplemenskih sukoba. Oko 1965. broj im pada na svega pedesetak; 136 (1999; Ethnologue).

Sjeverni Nambikwára danas žive na rezervatima Pirineus de Souza (s 118 Mamaindê, Manduka i Sabanê, 1989), Vale do Guaporé (s 341 Mamaindê i Negarotê, uključujući i Hahaintesu, Waikisu i Wasusu, 1989) i Tubarão-Latunde na gornjem toku rijeke río Pimento Bueno gdje žive Latundê s gotovo nestalim plemenima Koaiá ili Kwazá i Aikaná.

Lovci i sakupljači.

Plemenske skupine[uredi VE | uredi]

Lakondê, Latundê, Mamaindê, Negarotê, Tamaindé, Tarundé (?), Tawandê (Tagnaní ?), Tawitê (Tauite).

Jezik i dijalekti[uredi VE | uredi]

Sjeverni nambikwara, nazivan i mamaide imao je nekoliko dijalekta među kojima 'Ethnologue' navodi mamaindé, negarotê, tawanxte, taxmainite, taxwensite, yalapmunxte (lacondê, latundê). Lévi-Strauss u svojim 'Tužnim tropima' navodi kako skupine Sjevernih i Južnih nambikwara ne mogu adekvatno komunicirati sa skupinom Sabanê.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]