Nastanjiva zona

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dijagram koji prikazuje granice nastanjivih zona oko zvijezda i kako granice utječu na tip zvijezde. Ovaj novi podatak uključuje planete Sunčevog sustava (Veneru, Zemlju i Mars), kao i posebno značajne egzoplanete poput TRAPPIST-1d, Kepler-186f i našeg najbližeg susjeda Proksime Centauri b.

Nastanjiva zona je područje u kojem planet ima temperaturu na kojoj voda može biti u tekućem obliku. Ako je planet preblizu svojoj zvijezdi, kao naš Merkur, voda ispari, a ako je predaleko, zamrzne se. [1]

Nastanjiva zona naziva se i Zlatokosina zona, metafora, aluzija i antonomasija dječje bajke „Zlatokosa i tri medvjeda“, u kojoj djevojčica bira iz setova tri predmeta, zanemarujući previše ekstremne (velika ili mala, vruća ili hladna itd.), i smještajući se na onu u sredini, koja je "taman".

Ideja o nastanjivim zonama stara je već šest desetljeća. Početke možemo vidjeti u literaturi iz 1953. (Hubertus Strughold, Zeleni i crveni planet: Fiziološka studija mogućnosti života na Marsu, zatim, Harlow Shapley: Tekući vodeni pojas itd.). Sam pojam naseljena zona skovan je 1959. godine i potječe od američkog astrofizičara Su-Shu Huang (očito kineskog porijekla). Poznavanje nastanjivih zona dalje je razvijeno i bez sumnje će njihova definicija, s većim znanjem o životu i dubljim prodorom u tajne svemira, mnogo više pretrpjeti u svom sadržaju. Treba napomenuti da je identifikacija nastanjivih zona u funkciji traženja života, što je, kao što ćemo vidjeti, ponekad izgubljeno iz vida, pa se može dogoditi da u stručnim raspravama nastanjiva zona izgubi astrobiološki smisao. Treba napomenuti kada astrobiolozi i drugi znanstvenici razgovaraju o životu izvan našeg planeta, tada obično razmišljaju o životu koji nam je poznat, a koji je u osnovi isti kao i naš na Zemlji. Možda negdje duboko u svemiru postoji potpuno drugačiji život, život zasnovan na nekim egzotičnim elementima, ali to je za sada malo vjerojatno s znanstvenog stajališta neobjašnjivo.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. "Mliječni put krije milijarde nastanjivih planeta" pristupljeno 28. prosinca 2019.
  2. "Nastanjiva zona" pristupljeno 28. prosinca 2019.