Nezaposlenost

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nezaposlenost u svijetu 2006. More information

Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva (radno sposobnim stanovništvom se smatraju osobe između 16 i 65 godina). Apsolutnom nezaposlenošću nazivamo točan broj nezaposlenih osoba, a relativnom nezaposlenošću nazivamo stopu nezaposlenosti, odnosno, omjer nezaposlenih osoba i radne snage. Pri tome se radnom snagom smatra zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba.

Vrste nezaposlenosti[uredi VE | uredi]

Razlučujući strukturu današnjih tržišta rada, ekonomisti identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti:

  • Frikcijska nezaposlenost
  • Strukturna nezaposlenost
  • Ciklička nezaposlenost

Frikcijska nezaposlenost[uredi VE | uredi]

Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi između regija i radnih mjesta ili kroz različite faze životnog ciklusa. Budući da frikciono nezaposleni radnici često mijenjaju radna mjesta ili traže bolja, drži se katkad da su oni dobrovoljno nezaposleni. Od tud proizlazi Dobrovoljna nezaposlenost

Strukturna nezaposlenost[uredi VE | uredi]

Strukturna nezaposlenost označava raskorak između ponude i potražnje za radnicima. Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo.

Ciklička nezaposlenost[uredi VE | uredi]

Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako ukupna potrošnja i output padaju, nezaposlenost raste praktički svuda.

Promatrajući voljnost radnika da rade pri određenoj visini nadnica razlikujemo:

  • Dobrovoljnu nezaposlenost
  • Prisilnu nezaposlenost

Dobrovoljna nezaposlenost[uredi VE | uredi]

Dobrovoljna nezaposlenost nastaje onda kada radnici ne žele raditi po aktualnim tržišnim nadnicama.

Prisilna nezaposlenost[uredi VE | uredi]

Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.

Utjecaj nezaposlenosti[uredi VE | uredi]

I danas nezaposlenost ostaje središnji problem suvremenih tržišnih gospodarstava. Kad je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohotci ljudi se osipaju. Naravno, tijekom takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogađaju i osjećaje ljudi i njihove obiteljske živote

Ekonomski utjecaj[uredi VE | uredi]

Visoka nezaposlenost utječe na smanjenje BDP-a (Bruto domaći proizvod). Znači, tom prilikom ne koristimo resurse koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge, koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubitci u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubitci u suvremenoj ekonomiji.

Društveni utjecaj[uredi VE | uredi]

Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, niti kakav novac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u školi. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnih bolesti, problema unutar obitelji i raspada brakova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta i stope samoubojstava.