Tržišno gospodarstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Djeluje putem tržišnih mehanizama,u kojim ponuda i potražnja određuje cijene na tržištu.

Temelji[uredi VE | uredi]

Tržište i tržišni mehanizam je osnova ekonomske teorije. Nastaje ili razvija se kao posljedica proizvodnje roba i podjele rada.

Tržišna ekonomija se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije. Djeluje kroz tržišni mehanizam interakcije ponude i potražnje, što rezultirala tržišnu cijenu.

Sudionici mogu slobodno djelovati u uvjetima slobodnog tržišnog natjecanja. Slobodno tržišno gospodarstvo obuhvača područja roba, usluga, proizvoda, rada zemljišta i kapitala, slobodnu vanjske trgovine i neovisne središnje burze i trgovinu.

Izbor potrošača je odlučujuci.

Tržišna ekonomija pretpostavlja konkurenciju. Glavni preduvjet za funkcioniranje slobodnog tržišnog gospodarstva je poslovanje, koje pretpostavlja privatno vlasništvo.

U tržišnoj privredi država ima pored načela laissez fairea obavezu, utvrditi opća pravila igre gospodarskih aktivnosti te osigurati provođenje zakona.

Pravila zaštite i promicanja slobodnog tržišnog natjecanja i spriječiti nepotrebno miješanja u tržište od strane države.

U prijelazu na tržišno gospodarstvo neophodna je privatizacija, liberalizacija cijena, vanjske trgovine, konvertibilnost valute. Potrebno je osigurati uravnotežen državni proračun i smanjiti sve oblike reguliranja tržišta. Zagovornici tržišnog gospodarstva djeluju protiv svega što spriječava slobodno formiranje cijena.

Oblici tržišnog gospodarstva[uredi VE | uredi]

Slobodno tržišno gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Model slobodnog tržišnog gospodarstva je prvi put opisao Adam Smith (1723-1790). Proizvodnja i potrošnja su pod kontrolom tržišta. Država djeluje samo posredno na tržištu kroz pružanje javnih dobara i stvaranje pravnog sustava.

Glavne osobitosti slobodnog tržišta su:

  • sloboda ugovora
  • sloboda poduzetništva
  • slobode potrošača, trgovine i
  • sloboda privatnog vlasništva
  • slobodno formiranje cijena proizvoda koje određuje ponuda i potražnja
  • slobodan pristup tržištu za potrošače i proizvođače omogućava učinkovitu raspodjelu resursa
  • slobodno natjecanje. Konkurencija među tvrtkama pomaže u poboljšanju cijena i kvalitete.

Socijalno tržišno gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Alfred Müller Armack i Ludwig Erhard stvorili su model socijalnog tržišnog gospodarstva koje je izgrađeno na elementima slobodnog tržišnog gospodarstva, ali je dopunjeno politikom konkurencije i regulatornih mjera u određenim slučajevima. Država bi prema tim modelu trebala intervenirati u pojedinim slučajevima, kao primjerice intervencijama protiv stvaranja monopola ili kartela . Socijalna tržišna ekonomija se temelji na neoliberalizmu.

Socijalističko tržišno gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Socijalistička tržišna ekonomiju karakterizira načelo decentraliziranog planiranja i koordinacija zajedničkog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Kapitalistička tržišna ekonomija je u skladu s privatnim vlasništvom nad sredstvima za proizvodnju.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]