Nečujam
| Nečujam | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Općina/grad | Šolta |
| Površina | 6,9 km2 [1] |
| Koordinate | 43°23′06″N 16°19′41″E / 43.385°N 16.328°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 286 [2] |
| – gustoća | 41 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21430 Grohote [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
  Nečujam Nečujam na zemljovidu Hrvatske | |
Nečujam je naselje na otoku Šolti nastalo izgradnjom vikendica i hotela. Administrativno pripada Općini Šolta.
U 4. stoljeću car Dioklecijan koji je živio nedaleko u svojoj palači (današnjoj jezgri Splita) rabio je najmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zato je toj uvalici i danas ime Piškera, a ruševine su još uvijek tu, na dnu mora. U Piškeri je Dioklecijan imao i terme gdje je dolazio na kupanje. Tada je Nečujam od Splita bio udaljen 7-8 sati veslanja, a danas je to svega 15 - 20 min brzim brodom budući se radi o udaljenosti od 9 nautičkih milja. Još od tog vremena Nečujam je ostao samo mjesto za odmor, ne za rad. za Rimljane vjerojatno je u Nečujmu bila tvornica opeka,zatim terme i ribnjak. Uz crkvu se nalazi kuća, nekad vlasništvo splićanina Dujma Balistrilića, gdje je boravio i Marko Marulić no gusarski napadi primorali su Marulića da se ponovo vrati u Split.
Njegova tišina i zelena ljepota bili su inspiracija velikim hrvatskim pjesnicima - Marku Maruliću i Petru Hektoroviću koji su svoja najbolja djela napisali u Nečujmu.[4] Kuća u kojoj su živjeli još uvijek stoji, blizu diskoteke. Najveća imena hrvatskog slikarstva i kiparstva sudjeluju svakog rujna u Umjetničkoj koloniji u Nečujmu i ovjekovječuju poglede plavetnila i zelenila Nečujma.
Nečujam je po mnogima najljepša uvala otoka Šolte. Zapravo je to niz uvala. Ukupno su duge 1,8 km i široke do 1,2 km. Nečujam se nalazi na sjevernoj strani otoka, a od Splita ga dijeli nepunih 9 milja prekrasno plavog Jadrana.
Izgradnjom modernih vikend kuća i turističkog naselja Nečujam postaje moderno turističko mjesto. No jedna stvar kroz stoljeća ostaje nepromijenjena, a to je naziv samog mjesta. Latinski naziv Vallis surda ili gluha uvala dolazi iz same veličine nečujamske uvale, koja je u stanju svaki zvuk sakriti i pretvoriti ga tek u sitni šapat. Marko Marulić ga je opisao kroz stihove:
»Znaš da na otoku stanujem, koji baš pridalek nije,
Nego je od grada on udaljen stadija sto.
Ako li slučajno ushtiju prijani sa mnom da budu,
Hoće l`da užiju moj blaženi, seoski mir,
Jedna će veslarka ubrzo, sedam za nepunih sati,
U uvali Piškeri pronađeni su ostatci rimske gospodarske zgrade, a na okolnim prostorima otkriveni su grobovi i mnogi komadi keramike i novca. I danas su vidljivi ostatci zidina kojima je uvala bila zatvorena i pretvorena u ribnjak. Ostaci rimske nekropole pronađeni su i na položaju blizu uvale Supetar. U dnu uvale, na njezinoj istočnoj strani, ima ostataka iz starog vijeka, a nedaleko od njih su ruševine gotičke crkvice iz 15. stoljeća. Uz crkvu je jednostavna kamena kuća koja je nekada pripadala Dujmu Balistriliću, prijatelju pjesnika Marka Marulića koji je u njoj boravio; u kući je memorijalna zbirka posvećena Marku Maruliću, pred kućom spomen-stup podignut pjesniku Petru Hektoroviću.
- Crkva sv. Petra, zaštićeno kulturno dobro
| broj stanovnika | 12 | 19 | 6 | 80 | 171 | 286 | |||||||||||
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| Pregled broja stanovnika po godinama[5] | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. |
| 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 12 | 19 | 6 | 0 | 0 | 80 | 171[6] |
- Šolta Nečujam
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ http://www.soltaht.hr/eng/necujam.htm Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. lipnja 2009. (Wayback Machine) Nečujam
- ↑ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- ↑ DZS. 2011. 1. STANOVNIŠTVO PREMA STAROSTI I SPOLU PO NASELJIMA, POPIS 2011. (Općina Šolta). dzs.hr. Pristupljeno 3. travnja 2020.
- Nečujam Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. travnja 2009. (Wayback Machine)
| |||||