Nikša Stančić
| Nikša Stančić | |
|---|---|
| Rođenje | 16. ožujka 1938. |
| Smrt | 2. siječnja 2026. (87 god.) Zagreb |
| Polje | hrvatska povijest |
| Institucija | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Alma mater | Sveučilište u Zagrebu: Filozofski |
| Normativni nadzor | |
Nikša Stančić[a] (Stari Grad, 16. ožujka 1938. – Zagreb, 2. siječnja 2026.)[1] bio je hrvatski povjesničar.
Stančić se rodio u Starom Gradu, na otoku Hvaru, 1938. godine. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Splitu. Povijest je diplomirao 1964. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 1979. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Izabran u zvanje redovitog profesora 1991. godine. Od 1971. godine bio je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za povijest.[1] Bio je i predstojnik Katedre za hrvatsku povijest.
Umro je u Zagrebu 2. siječnja 2026. godine.[2]
Istraživao je hrvatsku povijest novog vijeka u europskom kontekstu, napose problematiku modernizacije, nacije i nacionalizma, hrvatskog narodnog preporoda na sjeveru Hrvatske i jugu Hrvatske, točnije habsburškoj carskoj pokrajini Dalmaciji. Član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Razredu za društvene znanosti bio je od 2000. do 2004., a redoviti je član bio nakon 2004. godine.[1]
Priredio je knjige: Josip Ante Soldo. Grimanijev zakon: zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine, (Zagreb, 2005.), Hrvatski državni sabor 1848., (suprir. Iskra Iveljić, Josip Kolanović; uredio Josip Kolanović, Zagreb, 2001.), Mihovil Pavlinović u politici i književnosti, (Zagreb, 1990.) i dr.
Nepotpun popis:
- Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji: (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti, Odjel za hrvatsku povijest, Zagreb, 1980.
- Gajeva "Još Horvatska ni propala" iz 1832-33: ideologija Ljudevita Gaja u pripramnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda, Globus - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta, Zagreb, 1989.
- Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru = The Croatian language in the Croatian parlament, Narodne novine - Dom i svijet, Zagreb, 1997. (suautori Vlatko Pavletić, i Milan Moguš)
- Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja, u: Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja: okrugli stol, (Krapina, 4. lipnja 1998), Pučko otvoreno učilište Krapina, 1999., članak
- Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat, Zagreb, 2002.
- Godina 1848. u Hrvatskoj: središnje državne institucije u transformaciji, FF press, Zagreb, 2010.
- Povijest hrvatskoga grba: hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća, (suautorica Dubravka Peić Čaldarović), Školska knjiga, Zagreb, 2011.
- Nikša Stančić: izabrani radovi, Pisci hrvatske povijesti, knj. 2, Srednja Europa, Zagreb, 2022.
- 1 2 3 4 HAZU: akademik Nikša Stančić. info.hazu.hr. Pristupljeno 8. siječnja 2026.
- ↑ U 88. godini umro akademik Nikša Stančić. dnevnik.hr. 2. siječnja 2026. Pristupljeno 8. siječnja 2026.