Stari Grad

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Stari Grad. Za druga značenja, pogledajte Stari Grad (razdvojba).
Disambig.svg "Stari grad" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Stari Grad (razdvojba).
Stari Grad
Stari Grad (grb).gif
Pogled na Stari Grad sa mora
Pogled na Stari Grad sa mora
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 52,59 km2
Nadmorska visina 2 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 2.781 stan.
 - ukupna gustoća 53 stan./km2
Gradonačelnik Antonio Škarpa, (Nezavisna lista)
Gradsko vijeće
 - broj članova 11
Zaštitnik Sveti Rok
Poštanski broj 21460
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST
Službena stranica stari-grad.hr
Zemljovid
Stari Grad na karti Hrvatska
Stari Grad
Stari Grad
Stari Grad na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°11′N 16°36′E / 43.18°N 16.60°E / 43.18; 16.60

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.[1] Mještani ga zovu Stori Grod. Također ga zovu i Paiz, iako se taj naziv više odnosi na užu, stariju gradsku jezgru.

Svetac zaštitnik ovog gradića je sveti Rok, kojem je i posvećena jedna crkva u Starom Gradu.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Pet naselja pripada gradu Stari Grad (stanje 2006.), to su: Dol, Rudina, Selca kod Starog Grada (Sielca), Stari Grad (Stori Grod) i Vrbanj (Varbonj).

Samo naselje Stari Grad čine predjeli Borić, Ivanje Gomile, Njiva, Šiberija, Molo Selo, Dolci, Priko i uža gradska jezgra. Naselje se širi prema Dubokoj, Budinjcu, Starču i prema vrhu brda Glavice.

U gradu Starom Gradu četiri su izborna mjesta: u osnovnoj školi (za sjevernu stranu), u Hrvatskoj čitovnici (za južnu stranu), u selu Dolu i u selu Vrbanju (Varbanju).

Zemljopisni položaj i svojstva[uredi VE | uredi]

Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Hvara, na dnu Starogrojske uvale (Starogruojčice), na 43°10' sjeverne zemljopisne širine i 16°35' istočne zemljopisne dužine.

Ukupne je površine 55 četvornih kilometara.

Povijest[uredi VE | uredi]

Stari Grad je današnje opisno ime za antički starogrčki grad Faros utemeljen na početku 99. antičke Olimpijade, tj. 384. godine prije Krista. Pretpostavlja se da su ga utemeljili grčki doseljenici sa otoka Parosa u Egejskom moru.

Po povjesničarskim pretpostavkama, moguće je da je zbog vrlo povoljnog smještaja ondje postojalo i neko starije ilirsko naselje, ali povijesni izvori pouzdano potvrđuju da je utemeljenjem grada Farosa počela urbana civilizacija u hrvatskim krajevima i da je Faros najstariji grad na tlu Hrvatske.

Od osnutka Hvarske biskupije 1147. pa sve do osnivanja Novoga grada Hvara, 1278., na mjestu današnjeg Starog Grada bilo je i njeno sjedište, odnosno, biskup je stolovao u Starom Gradu.

Bio je dijelom starohrvatske države. Nekoliko je stoljeća proveo pod mletačkom vlašću pod kojom je bio sve do Napoleonovih osvajanja. Bio je dijelom Ilirskih provincija. Nakon pada Napoleona, dijelom je Habsburške Monarhije, a nakon austro-ugarske odnosno hrvatsko-ugarske nagodbe našao se u austrijskom dijelu Austro-Ugarske, pokrajini Dalmaciji u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Nakon prvog svjetskog rata bio je nekoliko godina pod talijanskom okupacijom, od 1918. do 1921. godine.[2]


Nakon razgraničenja došao je u Kraljevinu SHS. Bio je dijelom Primorske banovine i poslije Banovine Hrvatske. Politički je u to vrijeme u Starome Gradu vrlo jak bio HSS. U to su vrijeme djelovale njegove organizacije Seljačka sloga, Seljačka zaštita i Hrvatsko srce. [3] U NDH bio je upravno dijelom velike župe Cetine, kotara Hvara, u dijelu NDH koji je bio pod okupacijom fašističke Italije.

Nakon Drugog svjetskog rata dijelom je NR/SR Hrvatske. Širenjem prema sjeveru preko parka Vorbe Stari Grad spojio se je s Molim Selom koje je danas gradska četvrt. Osamostaljenjem Hrvatske i Stari Grad postaje dijelom samostalne


Hrvatske. Velikosrpska agresija nije zaobišla ni Stari Grad: JNA je dvaput (7. studenoga 1991.) bombardirala obližnju poljoprivrednu zračnu luku bombama i raketama, pri čemu je oštećen jedan manji zrakoplov i pista.[4]


Gradonačelnici Starog Grada[uredi VE | uredi]

(popis nepotpun)

  • dr. Petar Ružević, [nedostaje izvor]
  • Antun Maroević (1935. - )[3]
  • Vinko Pakušić (predsjednik MZ Stari Grad 1974. - 1980.)[5]
  • Josko Lupi (HDZ), 16. travnja 1993. - 31. listopada 1995.[6][7]
  • Mihovio Bogdanić (HDZ), 9. studenoga 1995. - 22. svibnja 1997.[6]
  • Tonči Stančić (HDZ), od 28. svibnja 1997.[8] - 22. svibnja 1997.[6]
  • (bez) 22. svibnja 1997. - 3. studenoga 1998.[6]
  • Visko Haladić (HSS), 1998. - 2001., 2001. - 2005., 7. lipnja 2005 - 2009.[6]
  • Đurđica Plančić (SDP), 31. svibnja 2009. - 2012.[6][9]
  • Vinko Maroević (HDZ), izabran 2. lipnja 2013., stupio na dužnost 6. lipnja 2013.[10][9]
  • Antonio Škarpa (Grupa birača), izabran 18. lipnja 2017., stupio na dužnost 23. lipnja 2017.[11][9]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Hrvati su autohtoni i većinski stanovnici ovog grada. Sebe zovu Starograjanima/Starogruojkama, a postoji i oblik Paizanin/Paizonka.

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Stari Grad ima 2.781 stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,65%,[12] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 88,53% čine pripadnici katoličke vjere.[13]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001., od ukupnih 2.817 stanovnika, na pojedina naselja otpada (poredano po naseljenosti):

  • Stari Grad - 1.906
  • Vrbanj - 489
  • Dol - 348
  • Rudina - 54
  • Selca - 20

Podaci za naselje Stari Grad: U popisu iz 1869. sadrži podatke za naselja Rudinu i Selca kod Starog Grada, kao i dio podataka u 1857. za naselje Rudinu.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[14][12]

Kretanje stanovništva[uredi VE | uredi]

Pogled na Stari Grad s brda Glavice

Prirodno mu gravitiraju iduća naselja: Dol (lokalno: Duol), Selca kod Starog Grada (lokalno: Sielca), Rudina, Vrbanj (lokalno: Varbuonj), Svirče.

Narječje[uredi VE | uredi]

Stanovnici govore čokavskim (nije pogrješka - čokavski je vrsta čakavskog) narječja ikavskog govora hrvatskog jezika. No, ne treba zaboraviti da po starogrojsku upitna rečenica glasi 'Ča si rekal?' a ne 'Čo si rekal?', također 'Ča je danas za obid?' a ne 'Čo je danas za obid?'

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Hrvatska gradska glazba je osnovana 1876.[15] (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na zgradi gdje je bilo prvo sjedište).
  • amatersko Gradsko kazalište sljednik je diletanske družine "Petar Hektorović", odnosno Kulturno-umjetničkog društva (KUD) i amaterskog kazališta [nedostaje izvor]
  • Amatersko kazalište Petar Hektorović
  • Gradska knjižnica je sljednica "narodne hrvatske čitaonice starogradjanske" utemeljene 1874. Sjedište Gradske knjižnice je u palači "Čitovnici" koju su podigli članovi dioničkog društva "Hrvatski dom" 1893. (kako je uklesano na spomen-ploči postavljenoj na istočno pročelje "Čitovnice")
  • Faroski kantaduri je pjevačko društvo osnovano 1995. s ciljem očuvanja i promoviranja, prvenstveno, sakralne kulturne baštine Staroga Grada. Pjevačko društvo Pučki pjevači iz Starog Grada (Faroski kantaduri, klapa Garmica) nastalo je na temeljima klape Garmica osnovane 1969.g. radi očuvanja i promicanja glazbeno-kulturne baštine Starog Grada, ali i otoka Hvara. Nazivom klapa Garmica služe se u nastupima i izvođenjima svjetovnih napjeva, a kod napjeva sakralnog karaktera Faroski kantaduri. O društvu je scenarist i redatelj Petar Krelja 2003. snimio dokumentarni film Sveti glasovi.[16]
  • Od gastronomske kulture, valja spomenuti starogruojske paprenjoke.

Arheološki lokaliteti[uredi VE | uredi]

Arheološko nalazište pored crkve sv. Ivana

Sam grad, kao i bliža okolica, prebogati su ostacima iz prošlosti. Područje Starog Grada bilo je naseljeno još od prapovijesti pa nije neobično što dokaze o životu starih ljudi nalazimo "na svakom koraku". Niže su stoga navedeni samo najvažniji lokaliteti jer bi samo nabrajanje svih lokaliteta bilo predugačko (samo Starogradsko polje ima više od 100 lokaliteta!).

Kulturni i povijesni artefakti i arhivi čuvaju se u zbirkama Petra Ruževića i Vladimira Vrankovića.[19]

Sakralna arhitektura[uredi VE | uredi]

Procesija na blagdan sv. Roka, zaštitnika grada

U Starom Gradu na Hvaru nalazi se mnoštvo sakralnih spomenika:

Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio[20] i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u starom vijeku.

Profana arhitektura[uredi VE | uredi]

Glazba[uredi VE | uredi]

  • Hrvatska gradska glazba Stari Grad,[21][15] utemeljena 1876., a u gradu je paralelno od 1887. djelovalo i glazbeno društvo Hrvatska gradjanska glasba koja je potrajala do 1908. kad je osnovana Sokolska glazba u sklopu Hrvatskog sokola, ali je Sokolsku glazbu ukinula talijanska okupacijska vlast 1919. kad je i zabranjem rad Hrvatskog sokola. Inače, od svog osnutka 1876. Hrvatska gradska glazba neprekidno djeluje, iako su joj ime nekoliko puta nakratko pokušali promijeniti.

Spomenici[uredi VE | uredi]

  • spomen–ploča "Prvi radnički blagdan u Dalmaciji", otkrivanje 9. rujna 2014. [22]
  • spomen-ploča ustanku hvarskih pučana, otkrivena 2010. povodom 500-te obljetnice ustanka. Ploču je otkrio otkrio je predsjednik Organizacijskog odbora g. Andro Gabelić uz pomoć bivšeg saborskog zastupnika i člana Organizacijskog odbora, g. Tonča Tadića.[23]
  • spomen ploča Ivanu Balčiću, suprakomitu (zapovjedniku) hvarske galije Sveti Jerolim, postavljena u Duolnjoj koli. Galija je s još sedam galija "iz naših mistih" sudjelovala u bitci kon Lepanta 1471. godine. Na otvaranju su govorili: saborski zastupnik i inicjator postavljanja spomen ploče dr. sc. Tonči Tadić i prof. Aldo Čavić - ravnatelj centra za kulturu Staroga Grada, a sponzor ploči je gosp. Antun Tonko Petrić iz tvrtke Volat d.o.o. Stari Grad, te gosp. Glušćević, klesar sa Brača. Zajednički su ju otvorili T. Tadić i A.T. Petrić.[24]
  • spomen-ploča Nikoli Dominiku Budroviću, prvome hrvatskom novinaru- uredniku lista na hrvatskome jeziku "Kraglski Dalmatin" - Ploča je otkrivena 8. rujna u Srinjoj koli, na rodnoj kući Nikole Dominika Budrovića, uredniku lista koji je od 1806. godine izlazio na hrvatskom jeziku, o 200.-toj obljetnici (1806. - 2006.). Postavilo ju je Hrvatsko novinarsko društvo. [25]
  • spomen-ploča hrvatskim braniteljima - na zgradi budućeg Doma za starije i nemoćne osobe, u sjećanje na smještaj hrvatskih postojbi ZNG-a (s pridruženim redarstvenim snagama) te Mješovitog odreda mornaričkog pješaštva "Zvir" otoka Hvara tijekom Domovinskog rata od 1991. do 1996. godine, povodom 25 obljetnice od ozbiljnije vojne organizacije pripadnika ZNG-a i Policijske postaje Hvar. Spomen-obilježje otkriveno je u nazočnosti ratnog zapovjedništva, zamjenika gradonačelnika prof.dr. sc. Vedrana Deletisa, okupljenih branitelja, građana te učenika OŠ "Petar Hektorović". Zajednički su ga otkrili prvi zapovjednik jedne od četiri oružane postrojbe za obranu otoka (buduće satnije) koja je bila smještena upravo u spomenutoj zgradi, Mirko Crnčević, njegov zamjenik Tonko Petrić i pomoćnik Andro Tadić Žbore.[26][27]

Manifestacije[uredi VE | uredi]

  • Festival divljeg cvijeća [28]
  • Starogradske ljetne priredbe[29]
  • Dani mađarsko-hrvatske kulture[30]
  • Večer od kantonjo[31]
  • Don šparogih [32]
  • Proslava obljetnice utemeljenja Starog Grada pod nazivom "Utemeljiteljima u čast, precima u spomen" uz misu "Združenim precima u spomen".[22]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U drugoj polovici 19. stoljeća, Stari Grad je imao nekoliko brodogradilišta. Njihovom poslovanju je došao kraj širenjem parobrodarstva u svjetskom pomorstvu.

Svojevremeno je djelovala i tvornica tjestenine, mlin (vjetrenjača!)...

U Starom Gradu djeluje i vinarija, a nekad je djelovao i pogon od "Jugoplastike".

Šport[uredi VE | uredi]

U gradu je nekad djelovalo više nogometnih klubova (kao što su "Zrinski", "Grumen", "Val"...), ali nakon Drugog svjetskog rata ostao je samo HNK Jadran.

U gradu djeluje i vaterpolski klub "Faros", koji je 1979.g. ostvario svoj najveći uspjeh, tj. osvojio prvenstvo Hrvatske time stekavši pravo nastupa u 2. saveznoj diviziji tadašnje Jugoslavenske vaterpolske lige. Od 2010., Stari Grad ima i svoj vaterpolski "Final four", u kojem sudjeluju mjesni sastavi, podijeljeni na kvartove (Grod, Priko, Molo Selo, Lucica) [33].

U gradu djeluje i ŠRD Šarag, športsko-ribolovno društvo, i JK Helios, jedriličarski klub.

Koncem kolovoza, Stari Grad je domaćinom Faros Maratona, međunarodnog prvenstva Hrvatske u daljinskom plivanju.

Caulerpa taxifolia[uredi VE | uredi]

Na južnoj je obali zaljeva 1994. otkrivena prva kolonija u Jadranu alohtone alge Caulerpe taxifolije. U tom dijelu zaljeva je, u cilju sprječavanja širenja alge, uvedena zabrana sidrenja i ribolova.[34][35]

Poznati Starograjani i Starogrojke[uredi VE | uredi]

Kip Petra Hektorovića u Starom Gradu. Djelo kipara Ivana Mirkovića.[19]

Korijene u Starom Gradu imaju:

U Starom su Gradu rođeni:


U Starom se Gradu školovao, a dva desetljeća poslije umro, Hijacint Bošković, hrv. dominikanski tomist, mislilac, filozof, bogoslov.

Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zann, Lenore. "Croatia: Journey to my ancestral home", The Chronicle-Herald, objavljeno 2015-01-30, pristupljeno 2015-02-01 (en)
  2. Izložbe u Starome Gradu, TZ Stari Grad, 26. kolovoza 2014.
  3. 3,0 3,1 Ivica Moškatelo: Odakle naziv Marokanci, Tartajun br. 4
  4. Na današnji dan, 7. studenoga, Dalmacija News, 7. studenoga 2011.
  5. In memoriam - Vinko Pakušić (1930. - 2010.), Grad Stari Grad, 29. prosinca 2010.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 Pregled osoba u instituciji
  7. In memoriam - Josko Lupi (1939. - 2013.), Grad Stari Grad, 21. travnja 2014.
  8. Službeni glasnik Grada Starog Grada - Rješenje o izboru članova Gradskog poglavarstva Grada Starog Grada
  9. 9,0 9,1 9,2 Vinko Maroević izabran za gradonačelnika Grada Staroga Grada, Gradska uprava, 1. lipnja 2013.
  10. Stari Grad Gradska uprava - Gradonačelnik
  11. Stari Grad Gradska uprava - Gradonačelnik
  12. 12,0 12,1 Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.
  13. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
  14. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  15. 15,0 15,1 Hrvatska gradska glazba, TZ Stari Grad
  16. Faroski kantaduri u Švedskoj, Grad Stari Grad, 22. ožujka 2007. Pristupljeno 29. svibnja 2016.
  17. Neven Bogdanić: Dobar dan, antički Stari Grade
    Novosti iz Starog Grada
  18. Starogradsko polje Hora, a ne ager, pristupljeno 20. veljače 2011.
  19. 19,0 19,1 19,2 19,3 19,4 19,5 19,6 19,7 19,8 (eng.) Panorama. Art. Dalmatia. S - T, culturenet.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2016.
  20. Jutarnji list (8. srpnja 2008.) Starigradsko polje na popisu UNESCO-a
  21. Hrvatska gradska glazba Stari Grad, Facebook
  22. 22,0 22,1 Misa "Združenim precima u spomen" u Starome Gradu na otoku Hvaru, IKA, 9. rujna 2014., IKA N - 162997/9
  23. (): Stari Grad - spomen ploča ustanku hvarskih pučana, Grad Stari Grad, 27. svibnja 2010. Pristupljeno 19. lipnja 2017.
  24. (): Postavljena spomen ploča Ivanu Balčiću, Grad Stari Grad, 19. kolovoza 2006. Pristupljeno 19. lipnja 2017.
  25. (): Otkrivena spomen-ploča Nikoli Dominiku Budroviću, Grad Stari Grad, 8. rujna 2007. Pristupljeno 19. lipnja 2017.
  26. (): Dom za starije i nemoćne osobe - Otkrivena spomen-ploča hrvatskim braniteljima, Grad Stari Grad, 19. rujna 2016. Pristupljeno 19. lipnja 2017.
  27. ZNG i Zvir: Mi smo bili prvi, Slobodna Dalmacija, 19. rujna 2016.
  28. 24. - 26. 06. - Festival divljeg cvjeća , Stari Grad - novosti
  29. Program 28. Starogradskih ljetnih priredbi 2014.
  30. Do 12. 06. - Dani mađarsko-hrvatske kulture
  31. 31. 05. - Trg sv.Stjepana - Večer od kantonjo
  32. Uz Don šparogih ...
  33. Grad Stari Grad Plivalište Bonj - vaterpolo "Faros Final Four"
  34. Appearance and Eradication of Caulerpa taxifolia in Croatia
  35. Površine pod algom veće za 10 hektara
  36. In memoriam Antonio Botteri: dobri duh Staroga Grada, Grad Stari Grad, 21. svibnja 2012.
  37. Tihomir Rajčić: Genijalni čudak, CoolProfa, index.hr, 29. rujna 2010., Pristupljeno 4. srpnja 2017.
  38. Imehrvatsko.net Franjo Jordan Bučić
  39. Don Franko Franetović (1921. - 2013.) - In memoriam, Grad Stari Grad, 27. prosinca 2013.
  40. Croatian History
  41. Adam S. Eterovich: Hrvati u Hollywoodu, Slobodna Dalmacija, priredio Joško Čelan, 6. listopada 2001.
  42. Mirko Tomasović: Marulićev ljetopis, Colloquia Maruliana V (1996.), str. 230.
    Napomena: Serafin Lupi poginuo je s još devetoricom za savezničkog bombardiranja Zagreba, u razrušenom Dominikanskom samostanu u željezničkoj koloniji 22. veljače 1944. godine.
  43. Slika
  44. Zagreb, 22. veljače 1944. – najtužniji dan zagrebačkog samostana , Hrvatska dominikanska provincija
  45. (eng.) Search Request = [subjects contains Western Boat Building Co. and Tacoma, Javna knjižnica u Tacomi, Washington, pristupljeno 14. siječnja 2013.
  46. Adam S. Eterovich: Croatian Heritage Životopisi K - R
  47. Don Ante Politeo - preteča kršćanske socijaldemokracije Suvremenost poruka prve proslave Radničkog blagdana u Dalmaciji, Grad Stari Grad, 30. svibnja 2011.
  48. Adam S. Eterovich: Croatian Heritage Životopisi S - Z
  49. Muzej hrvatske baštine
  50. Mirko Crnčević, Divna Zenić: Ivaniševićevu vilu na Mejama kupio - "kralj piletine" s hvarskim korijenima, Slobodna Dalmacija, 21. svibnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Stari Grad
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.