Novčana masa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Novčana masa podrazumijeva ukupnu vrijednost novca koji je u gospodarstvu u određenom trenutku dostupan. Postoji nekoliko načina definiranja novca, ali standardne mjere uobičajeno uključuju količinu novca u optjecaju i pologe po viđenju (što označava lako dostupnu imovinu deponenata uknjižene pri financijskim ustanovama).[1][2] Središnja banka svake zemlje može sama za svoje potrebe definirati što čini novac.

Podatke o novčanoj masi obično bilježe i objavljuju vlade ili središnje banke. Analitičari javnog i privatnog sektora nadziru promjene u novčanoj masi zbog uvjerenja kako njene promjene utječu na cijene vrijednosnih papira, na inflaciju, tečajeve i na sâm poslovni ciklus.[3]

Odnos između novca i cijenâ povijesno se povezivao s kvantitativnom teorijom novca. Postoje snažni empirijski dokazi o izravnoj svezi između rasta novčane mase i dugoročne inflacije, u najmanju ruku kada je u pitanju nagli porast količine novca u gospodarstvu. U Zimbabveu se npr. dogodio iznimno nagli porast novčane mase s kojim je usporedno došlo do izrazito naglog povećanja cijena (hiperinflacija).[4][5]


Komercijalne banke i stvaranje novca[uredi | uredi kôd]

Komercijalne banke čimbenik su u procesu stvaranja novca, naročito u bankovnom sustavu djelomičnih pričuva koji se koristi širom svijeta. U takvom sustavu, kada god banka odobri novi zajam, stvara se kreditni novac. To je stoga što se zajam, kada se povuče i potroši, uglavnom završava kao depozit u bankovnom sustavu (imovina), koja se zbraja kao dio novčane mase i koja poravnava zajam koji se tek treba isplatiti. Nakon odvajanja dijela ovih depozita u obvezne pričuve, bilanca utvrđuje dostupnost izdavanja daljnjih zajmova. Ovaj proces zvan "multiplikacijski efekt" ponavlja se nekoliko puta.

Daljnjim izdavanjem zajmova njihovu ujednačenu i kumulativnu vrijednost multiplikacijski efekt izravnava, poništavajući tvrdnje i strahove o "stvaranju novca" koji uglavnom ne predviđaju odredbe o bilančnoj recipročnosti i neto pomake u njihovom izračunu, osim kod principa dvojnog knjigovodstva. Ovaj novi novac, u neto okvirima, čini komponente od M1 do M3, a izvan komponente M0 u novčanim statistikama.

U bankarstvu djelomičnih pričuva postoji dva tipa novca:[6][7][8]

  • Novac središnje banke - obveze središnje banke, što uključuje valutu i depozitne račune središnje banke
  • Novac komercijalnih banaka - obveze komercijalnih banaka, uključujući žiro i štedne račune

Monetarni agregati[uredi | uredi kôd]

U statistikama Hrvatske narodne banke, za različite razrede novčane mase koriste se sljedeće oznake monetarnih agregata:

Razredi monetarnih agregata[9]
M0 ili primarni novac gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke te depozitni novac kod kreditnih institucija.
M2 obuhvaća gotovinu u optjecaju i prekonoćne depozite u kunama i stranoj valuti. Prekonoćni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune (uključujući i ograničene depozite), štedne depozite i prekonoćne kredite.
M2 obuhvaća monetarni agregat M1, oročene depozite u kunama i stranoj valuti s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine (uključujući i primljene kredite osim prekonoćnih kredita i kredita na osnovi repo poslova) te depozite u otkaznom roku do (uključujući) tri mjeseca.
M3 najširi monetarni agregat, obuhvaća monetarni agregat M2, kredite na osnovi repo poslova, izdane udjele novčanih fondova i izdane vrijednosne papire s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Alan Deardorff. "Money supply," Deardorff's Glossary of International Economics
  2. Karl Brunner, "money supply," The New Palgrave: A Dictionary of Economics, v. 3, p. 527.
  3. The Money Supply – Federal Reserve Bank of New York. Newyorkfed.org.
  4. Milton Friedman (1987). "quantity theory of money", The New Palgrave: A Dictionary of Economics, v. 4, pp. 15–19.
  5. natuknica "money supply". Inačica izvorne stranice arhivirana 12. travnja 2019. Pristupljeno 20. srpnja 2008.
  6. The coexistence of central and commercial bank monies: multiple issuers, one currency. The Role of Central Bank Money in Payment Systems (PDF). Bank for International Settlements. str. 9
  7. The Role of Central Bank Money in Payment Systems (PDF). Bank for International Settlements. str. 3. Contemporary monetary systems are based on the mutually reinforcing roles of central bank money and commercial bank monies.
  8. Domestic payments in Euroland: commercial and central bank money. European Central Bank. At the beginning of the 20th almost the totality of retail payments were made in central bank money. Over time, this monopoly came to be shared with commercial banks, when deposits and their transfer via checks and giros became widely accepted. Banknotes and commercial bank money became fully interchangeable payment media that customers could use according to their needs. While transaction costs in commercial bank money were shrinking, cashless payment instruments became increasingly used, at the expense of banknotes.
  9. hnb.hr - Monetarni i kreditni agregati. Pristupljeno 16. ožujka 2021.