Nuklearna elektrana Prevlaka
| Nuklearna elektrana Prevlaka | |
| [[Datoteka:|280px|]] | |
| Osnovni podaci | |
| Koordinate | {{{koordinate}}} |
| Zemlja |  Hrvatska
|
| Operator | |
| Početak izgradnje | planirano za 1985. (nikad nije počela) |
| Prva kritičnost | |
| Spajanje na mrežu | |
| Početak rada | planirano za 1992. (nikad nije počelo) |
| Završetak rada | |
| Status | otkazano |
| Reaktor | |
| Isporučitelj | |
| Vrsta reaktora | |
| Aktivni reaktori | 0 |
| Izgrađeni reaktori | 0 |
| Reaktori u izgradnji | 0 |
| Otkazani reaktori | |
| Planirani reaktori | 1 |
| Snaga | |
| Snaga | 1000 do 1200 MW |
| Isporučena energija u godini | 0 |
| Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) | 0 |
| Dodatni podaci | |
| [http:// ] | |
| Izvođač | |
| Cijena | |
| Trajanje licence | |
Nuklearna elektrana Prevlaka je trebala biti izgrađena u Prevlaci na rijeci Savi. Planovi su bili odloženi nakon černobilske katastrofe i nesuglasica u zemlji.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Energetske udruge Slovenije i Hrvatske udružile su snage 1981. godine i počele planirati izgradnju nuklearne elektrane od 1000 do 1200 MW u Prevlaci. Elektrana je bila dio projekta, koji je uključivao planove za pet nuklearnih elektrana. Planirano je da izgradnja započne u 1985., nuklearna elektrana trebala je biti dovršena u 1992. Dana 22. lipnja 1984. je objavljen natječaj za izgradnju nuklearne elektrane.[1][2] To je trebala biti nakon nuklearne elektrane Krško druga nuklearna elektrana u Jugoslaviji.[3]
Bilo je planirano izgraditi 1000 MW reaktor istog tipa kao u nuklearnoj elektrani Krško.[4] 1986. godine, Jugoslavija je počela tražiti partnere u inozemstvu za kredite kako bi financirala četiri nove nuklearne elektrane. Međutim, ekološki i politički čimbenici učinili su ovaj program u kasnim 1980-im neprivlačnim. Još jedan faktor je bio prisutan, na taj način bi se povećao inozemni dug.[5]
Neki političari su se bojali da bi zbog kroz izgradnje nove nuklearne elektrane moglo doći do spora između Istoka i Zapada. Postrojenje u Krškom, te planirani sustav u Prevlaci su financirali zapadni partneri, dok su tri ostala postrojenja u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji trebao financirati Sovjetski Savez.[5]
Nakon što je u 1986. došlo do nesreće u černobilskoj nuklearnoj elektrani, hrvatska Vlada je otkazala gradnju nuklearne elektrane iz Prostornog plana 1986. – 1990.[1][2] Još jedan razlog je, da bi moglo doći do regionalnih sporova. Zato je gradnja u 1990-im, odgođena.[5] Kasnije je objašnjeno, da će se hidroelektričnim sustavom na rijeci Drini i mrkim ugljenom iz domaćih rezervi moći zamijeniti nuklearna elektrana.[6]
Podaci reaktorskog bloka[uredi | uredi kôd]
Nuklearna elektrana Prevlaka je trebala imati jedan reaktor:
| Ime[7] | Snaga[1] | Planirani početak izgradnje[1] | Planirani završetak[1] | Projekt dovršen[1] |
|---|---|---|---|---|
| Prevlaka | 1000 do 1200 MW | prije 1985. planirano | prije 1992. planirano | 1986. |
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e f NTI: Country Overviews: Yugoslavia: Nuclear Facilities Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. kolovoza 2004. (Wayback Machine) (engl.)
- ↑ a b Short History of the Nuclear Power Plants in Croatia and Current Situation[neaktivna poveznica] Dokument (engl.)
- ↑ NTI: Country Overviews: Yugoslavia: Nuclear Overview (engl.)
- ↑ 3rd Regional Meeting: Nuclear Energy in Central Europe - Evaluation of concequences and risks in Slovenia (engl.)
- ↑ a b c Yugoslavia - Energy and Mineral Resources (engl.)
- ↑ Die Zeit - 10. Oktober 1986 - Ohne Zweifel ins Atomzeitalter
- ↑ Nuclear Power Reactor Details - Prevlaka[neaktivna poveznica] (engl.)
