Prijeđi na sadržaj

Nuklearna elektrana Prevlaka

Koordinate: 45°40′05″N 16°14′55″E / 45.66818013924256°N 16.248714923858643°E / 45.66818013924256; 16.248714923858643
Izvor: Wikipedija
Nuklearna elektrana Prevlaka
[[Datoteka:|280px|]]
Osnovni podaci
Koordinate {{{koordinate}}}
Zemlja Hrvatska
Operator
Početak izgradnje planirano za 1985.
(nikad nije počela)
Prva kritičnost
Spajanje na mrežu
Početak rada planirano za 1992.
(nikad nije počelo)
Završetak rada
Status otkazano
Reaktor
Isporučitelj
Vrsta reaktora
Aktivni reaktori 0
Izgrađeni reaktori 0
Reaktori u izgradnji 0
Otkazani reaktori
Planirani reaktori 1
Snaga
Snaga 1000 do 1200 MW
Isporučena energija u godini 0
Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) 0
Dodatni podaci
[http:// ]
Izvođač
Cijena
Trajanje licence

Nuklearna elektrana Prevlaka je trebala biti izgrađena u Prevlaci na rijeci Savi. Planovi su bili odloženi nakon černobilske katastrofe i nesuglasica u zemlji.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Energetske udruge Slovenije i Hrvatske udružile su snage 1981. godine i počele planirati izgradnju nuklearne elektrane od 1000 do 1200 MW u Prevlaci. Elektrana je bila dio projekta, koji je uključivao planove za pet nuklearnih elektrana. Planirano je da izgradnja započne u 1985., nuklearna elektrana trebala je biti dovršena u 1992. Dana 22. lipnja 1984. je objavljen natječaj za izgradnju nuklearne elektrane.[1][2] To je trebala biti nakon nuklearne elektrane Krško druga nuklearna elektrana u Jugoslaviji.[3]

Bilo je planirano izgraditi 1000 MW reaktor istog tipa kao u nuklearnoj elektrani Krško.[4] 1986. godine, Jugoslavija je počela tražiti partnere u inozemstvu za kredite kako bi financirala četiri nove nuklearne elektrane. Međutim, ekološki i politički čimbenici učinili su ovaj program u kasnim 1980-im neprivlačnim. Još jedan faktor je bio prisutan, na taj način bi se povećao inozemni dug.[5]

Neki političari su se bojali da bi zbog kroz izgradnje nove nuklearne elektrane moglo doći do spora između Istoka i Zapada. Postrojenje u Krškom, te planirani sustav u Prevlaci su financirali zapadni partneri, dok su tri ostala postrojenja u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji trebao financirati Sovjetski Savez.[5]

Nakon što je u 1986. došlo do nesreće u černobilskoj nuklearnoj elektrani, hrvatska Vlada je otkazala gradnju nuklearne elektrane iz Prostornog plana 1986. – 1990.[1][2] Još jedan razlog je, da bi moglo doći do regionalnih sporova. Zato je gradnja u 1990-im, odgođena.[5] Kasnije je objašnjeno, da će se hidroelektričnim sustavom na rijeci Drini i mrkim ugljenom iz domaćih rezervi moći zamijeniti nuklearna elektrana.[6]

Podaci reaktorskog bloka

[uredi | uredi kôd]

Nuklearna elektrana Prevlaka je trebala imati jedan reaktor:

Ime[7] Snaga[1] Planirani početak izgradnje[1] Planirani završetak[1] Projekt dovršen[1]
Prevlaka 1000 do 1200 MW prije 1985. planirano prije 1992. planirano 1986.

Izvori

[uredi | uredi kôd]


Nedovršeni članak Nuklearna elektrana Prevlaka koji govori o energetici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.