Sava

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Sava. Za druga značenja, pogledajte Sava (razdvojba).
Sava
Željeznički most Zagreb.jpg
Sava u Zagrebu.
Duljina 945 km
Nadm. visina izvora 1222 m
Prosječni istjek 1722 m3/s
Površina porječja 96.328 km2
Izvor Kranjska Gora i Bohinjsko jezero, Slovenija
Ušće Dunav u Beogradu
Pritoci Sora, Ljubljanica, Krka, Sutla, Kupa, Orljava, Una, Jablanica, Vrbas, Ukrina, Bosna, Brka, Tinja, Lukovac, Dašnica, Jerez, Kolubara, Topčiderska rijeka, Bosut, Drina, Kokra, Kamniška Bistrica, Savinja, Krapina, Sunja
Države Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija
Gradovi Zagreb, Sisak, Slavonski Brod, Brčko, Srijemska Mitrovica, Beograd, Domaljevac, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Orašje
Slijev crnomorski
Ulijeva se u Dunav
Plovna od − do od Siska do ušća u Dunav, (593 km)

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj. Površina slijeva Save je 95.720 km2.

Ime[uredi VE | uredi]

Ime rijeke Save najvjerojatnije potječe od proto-indoeuropskog korijena sewh1 ("uzeti tekućinu") i sufiksa eh2 pa bi značenje bilo "ono što zalijeva".[1] Grčki povjesničar i geograf Strabon u svom djelu Geographica (4.6.10, pisano između 20. god. pr. Kr. i 20. god.) rijeku Savu naziva Saüs, a slično ju nazivaju i Rimljani koji koriste ime Savus. Drugo ime, koje Strabon koristi kada govori o rijeci Savi u cjelini ili o njenom donjem dijelu toka je Noarus.[2] Među slavenskim narodima (posebice u Srbiji) ime "Sava" je normalno muško i žensko ime.

Smjer toka[uredi VE | uredi]

Sava nastaje spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke, a utječe u Dunav.

Sava Dolinka izvire kao slap Nadiža u Tamarskoj dolini, no odmah nakon toga ponire i teče podzemljem kroz dolinu Planice do Zelenaca kod Kranjske Gore, gdje se drugi put rađa kao zeleno jezerce. Sava Bohinjka nastaje izlijevanjem iz Bohinjskog jezera kod mjesta Ribčev Laz) u blizini Lancova u Sloveniji.

Tok rijeke Save.

Jednim dijelom čini riječnu granicu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i potom između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Širina korita u Zagrebu je 100 m, najveća širina joj je do 700 m (Šabac), na ušću u Dunav 290 m.[3] Sava je najvodonosnija pritoka Dunava.

Pritoke[uredi VE | uredi]

Važniji pritoci od izvora prema ušću:

Vodeni sustav[uredi VE | uredi]

Prosječan istijek vode na ušću je 1760 m³/s, a maksimalni 5.000 m³/s. Najveći istijek je na prijelazu zime u proljeće. Led se stvara svake godine.

Plovnost[uredi VE | uredi]

Plovna je od Siska za veće brodove pri srednjem vodostaju a za manje brodove do Rugvice. Što znači da u Zagrebu nije plovna, ali nije niti pitka zbog razvijene industrije i otpadnih voda, koje se ne pročišćuju.

Zagađenost[uredi VE | uredi]

Zbog otpadnih voda i raznih tvornica pored Save, Sava nije pitka. Zanimljivo je da usprkos tomu ribiči na njenim obalama redovito pecaju. Za jedan od razloga zagađenosti Save često se neopravdano smatra nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, ali izuzevši kontrolirano zagrijavanje nema drugih štetnih utjecaja.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Zanimljivo je da je se prije na Savi zbivao fenomen koji se zvao Savski cvijet. Taj se fenomen više ne zbiva zbog zagađenja Save.

Dan rijeke Save[uredi VE | uredi]

Od 1. lipnja 2007. godine, kada je u Zagrebu 1. lipnja službeno proglašen Danom rijeke Save, svake se godine obilježava Dan rijeke Save s ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala.[4][5]

Vrela[uredi VE | uredi]

  1. Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". Folia onomastica Croatica(12/13).
  2. Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo – Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity] (PDF). In Peternel, Jožef. Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe [The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories] (PDF) (in Slovenian). Sevnica, Slovenia: Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti. pp. 42–50. ISBN 978-961-92735-0-0.
  3. Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 17, str. 319
  4. http://www.savacommission.org/index.php?filterId=10&idevent=207&l=hr&month=2&page=event_detail&subFilterId=29&year=2013
  5. http://www.lijepanasasava.hr/vijesti/2011/06/01/1-lipnja-dan-rijeke-save/

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Sava
  1. Jürgen, Udolph, (28 March 2007). "Stara Europa u Hrvatskoj: ime rijeke Save". Folia onomastica Croatica(12/13).[1]
  2. Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo – Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity]. [2]