Prijeđi na sadržaj

Obični ris

Izvor: Wikipedija
Obični ris
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Carnivora
Porodica:Felidae
Potporodica:Felinae
Rod:Lynx
Vrsta:L. lynx
Dvojno ime
Lynx lynx
(Linné, 1758.)
Rasprostranjenost
Baze podataka

Obični ris (lat. Lynx lynx), ili euroazijski ris je najveća mačka u Europi pa i na hrvatskom tlu. To je vrsta iz roda risova unutar porodice mačaka. Kad se u Hrvatskoj kaže 'ris', u pravilu se misli upravo na ovu vrstu.

Osobine

[uredi | uredi kôd]
Ris
Obični ris u zagrebačkom zoološkom vrtu

Dužina tijela im je do 1,30 m (uz dodatak repa od 11 do 25 cm), a u ramenima su visoki oko 65 cm. U srednjoj Europi, ovisno o području gdje žive, prosječno su teški od 20 do 26 kg (krajnje vrijednosti su 12 do 37 kg). Ženke su s prosječnom težinom od 17 do 20 kg (krajnosti su 12 do 29 kg) osjetno lakše od mužjaka. Zajedničko svim vrstama risova su šiljaste uši s čuperkom dlake na vrhu i kratak rep. Krzno im je žućkasto do sivo smeđe i često prošarano tamnijim pjegama ili prugama. Šare ovise o okolišu i od područja do područja su različite. Ova vrsta ima izražene čuperke duže dlake na obrazima. Imaju vrlo oštar vid i istančan sluh koji im omogućavaju da lako otkriju plijen.

Način života

[uredi | uredi kôd]

Ris je samotnjak koji lovi prije svega u sumrak i noću. Spektar njegove lovine su mali i srednje veliki sisavci, ptice, zečevi, kunići, vjeverice, zmije i dr., ovisno koje vrste žive na njegovom staništu. Nečujno im se prikrade strelovitom brzinom skoči na njih i sruši ih na tlo. Nakon što pojede svoj plijen, odlazi se odmoriti u svoje skrovište. Vrlo se rijetko poneka jedinka specijalizira na domaće životinje kao što su koze ili ovce. Lovi tipično kao sve mačke: prikrada se iz zasjede zaskoči lovinu ili ju sustiže u kratkom trku (najviše do 20 m). Često mijenja svoje prebivalište prateći srne u njihovim migracijama, kojima se hrani. Zabilježeni su i vrlo rijetki napadi na ljude koji su se dogodili gotovo isključivo u samoobrani.

Mužjak i ženka se sreću samo kratko radi parenja između siječnja i travnja. Nakon skotnosti od deset tjedana, ženka koti dvoje, troje mladunaca na nekom mirnom mjestu i ostaju uz majku do sljedećeg proljeća. Smrtnost mladunaca je vrlo velika, tako da samo oko polovine mladunaca doživi godinu dana.

Očekivani životni vijek im je 10 – 12 godina, no postoje i izvješća o jedinkama koje su doživjele i 24 godine.

U Hrvatskoj ris živi u Gorskom kotaru, Lici i Ćićariji povremeno na Kordunu i Sjevernom Primorju.[1] Zaštićena je vrsta, premda većina ljudi na tu zabranu lova ne gleda.

U Hrvatskoj u divljini obitava 40 – 60 jedinki običnog risa,[2] dok u susjednoj Sloveniji postoji svega 17 jedinki. Državni zavod za zaštitu prirode uvrstio ga je na žalostan popis kao jednu od šest regionalno izumrlih vrsta sisavaca u Hrvatskoj.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. DZZP Velike zvijeri u Hrvatskoj -Rasprostranjenost risa
  2. "Brojnost i trend populacije risa u Hrvatskoj", sa stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode, www.life-vuk.hr (pristupljeno 7. kolovoza 2014.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Obični ris
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Obični ris
Wikivrste imaju podatke o taksonu Obični ris