Obradivo tlo
Obradivo tlo u geografiji znači zemlja koja može služiti za rast poljoprivrednih usjeva.[1] Različito je od kultiviranog zemljišta, te uključuje džungle i nisu korišteni samo za ljudske potrebe. Obradiva tla danas prekrivaju oko 31 milijun kilometara.[2]
Iako je ograničeno zbog mase i topologije, iznos ukupnog obradivog tla, regionalno i globalno, oscilira zbog ljudskih i klimatskih faktora poput navodnjavanja, krčenja šuma, širenja pustinja, deponija, i urbanog širenja. Zato se provode mnoga istraživanja kako ove promjene utječu na proizvodnju hrane.[3]
Najproduktivni dio obradivih tla dolazi od naslaga od rijeka i mora iz geološkog doba. U modernom vremenu, rijeke ne poplavljuju poljoprivredna tla zbog kontrola polplava.
Neobradiva tla[uredi | uredi kôd]
Zemlje koje nisu prikladne za obrađivanje tla imaju bar jednu od sljedećih nedostataka:
- bez izvora svježe vode
- prevruća klima (pustinje)
- prehladna klima (Arktik)
- prestjenovit reljef
- preslanost
- previše kiša ili snijega
- prezagađenost
- slaba nutritivnost
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Sullivan, arthur; Sheffrin, Steven M. 2003. Economics: Principles in action. Prentice Hall. Upper Saddle River, New Jersey 07458. str. 480. ISBN 0-13-063085-3. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2016. Pristupljeno 1. ožujka 2021.CS1 održavanje: lokacija (link)
- ↑ Obradivo tlo planeta Zemlje. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2004. Pristupljeno 14. veljače 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ The world food system: sustained improvement in food availability
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Obradivo tlo na Zemlji Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. listopada 2004. (Wayback Machine)