Vidi kôd stranice Oružane snage Irana

{{Infookvir nacionalna vojska
|država genitiv = Irana
|slika= [[Datoteka:Seal of the General Staff of the Armed Forces of the Islamic Republic of Iran.svg|200px]]
|opis=
|utemeljena = 
|grane=<br>
*'''[[Arteš]]'''
**'''[[Kopnena vojska Irana|Kopnena vojska]]'''
**'''[[Iranska ratna mornarica|Ratna mornarica]]'''
**'''[[Datoteka:Roundel of Iran.svg|13px]] [[Iransko ratno zrakoplovstvo|Ratno zrakoplovstvo]]'''
**'''[[Iranska protuzračna obrana|Protuzračna obrana]]'''
*'''[[Iranska revolucionarna garda|Revolucionarna garda Pasdaran (IRGC)]]'''
**[[Kopnene snage čuvara revolucije|Kopnena vojska]]
**[[Ratna mornarica čuvara revolucije|Ratna mornarica]]
**[[Ratno zrakoplovstvo čuvara revolucije|Ratno zrakoplovstvo]]
**[[Quds specijalne snage]]
**[[Basij]]
|vrhovni zapovjednik = [[Ali Hamenei]]
}}

'''[[Oružane snage]] [[Iran|Islamske Republike Irana]]''' sastoje se od regularne vojske Arteš (perzijski: ارتش جمهوری اسلامی ایران), Revolucionarne garde Pasdaran (perzijski: سپاه پاسداران انقلاب اسلامی), te policije (perzijski: نيروی انتظامی جمهوری اسلامی ایران).

Navedene snage bez policije uključuju {{N|945000}} aktivnih pripadnika. Sve grane oružanih snaga spadaju pod zapovjedništvo Vrhovnog stožera oružanih snaga (ستاد کل نیروهای مسلح). Ministarstvo obrane i logistike je zaduženo za planiranje logistike i financiranje oružanih snaga i nije uključeno u izvršno vojno zapovjedništvo.

*Regularne oružane snage Irana sastoje se od Kopnene vojske, Ratne mornarice, Ratnog zrakoplovstva i Protuzračne obrane. Te snage uključuju {{N|820000}} ljudi; kopnena vojska {{N|650000}}, ratna mornarica {{N|70000}}, te ratno zrakoplovstvo {{N|100000}} ljudi. Novostvorena Protuzračna obrana odijelila se od ratnog zrakoplovstva u 2009. godini.

*Revolucionarna garda prema pretpostavkama ima {{N|125000}} članova u pet grana; vlastitoj ratnoj mornarici, ratnom zrakoplovstvu, kopnenim snagama, Quds specijalnim snagama, te Basiju (''Basidžu'').

*Basij je volonterska [[paravojska]] pod zapovjedništvom Revolucionarne garde. Broj članova je kontroverzan; iranski izvori tvrde kako paravojska ima 12.6 milijuna ljudi (uključujući žene), od čega je 3 milijuna sposobno za borbu. Isti izvori navode kako se paravojska sastoji od 2,500 bataljuna od kojih je dio stalno zaposlen. Neki zapadni izvori iz 2005. navode kako Basij ima 90,000 aktivnih članova, 300,000 rezervista, te milijun članova koji mogu biti mobilizirani za rat.<ref>[[GlobalSecurity.org]], [http://www.globalsecurity.org/intell/world/iran/basij.htm]</ref>

Iranske oružane snage smatraju se najmoćnijima na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] prema ocjeni američkog generala Johna Abizaida.<ref>http://www.spacewar.com/reports/Iran_Favors_Asymmetric_Strategy_In_Joust_With_US_999.html</ref>

== Povijest ==
{{Glavni|Vojna povijest Irana}}

Kroz tisuće godina pisane povijesti, zbog koje je zadržao geografsku (slijedom toga i geopolitičku) poziciju, Iran (poznat i pod imenom [[Perzija]] u [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]]) imao je dugu i promijenjivu vojnu kulturu i povijest: od statusa pobjedničke vojne supersile kroz tisućljeća koja je vladala nad trima kontinentima, do serije gotovo katastrofalnih poraza (započeto padom [[Elam]]a) protiv prethodno periferijalnih sila poput [[Grčka|Grčke]], [[Arabija|Arabije]] ili azijskih nomada poput [[Mogoli|Mongola]].

U antičko doba, Iran je imao mnoge moćne rivale poput [[Babilonija|Babilona]], [[Lidija|Lidije]] ili [[Egipat|Egipta]] koje je uspješno pokorio. Uspješno se suprotstavljao i moćnom [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]] s kojim je ratovao gotovo sedam stoljeća, prilikom čega je ostvario pobjede u kojima su pogibali i sami rimski carevi poput [[Valerijan (car)|Valerijana]], no i poraze pri čemu je zimski glavni grad [[Ktezifont]] bio opustošen od strane [[Trajan]]a.

Iranski vojni pohodi i vojna kultura ostavili su bogatu ostavštinu u doprinosu [[Ratno umijeće|vojnim vještinama]], [[Oružje|oružju]], [[taktika]]ma, [[Vojna strategija|strategiji]], te utjecaju na čovječanstvo općenito. Ekspedicije tokom 5. stoljeća pr.n.e. u kojima je iranska vojska prelazila iz [[Azija|Azije]] u [[Europa|Europu]] rezultirale su gradnjom vojnih pontonskih [[most]]ova koji su bili inženjersko čudo antičkog doba.<ref>http://chestofbooks.com/reference/A-Library-Of-Wonders-And-Curiosities/Xerxes-Bridge-Of-Boats-Over-The-Hellespont.html</ref> Istovremeno je zbog vojnog transporta ratne mornarice iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Mediteran]] izgrađen i [[Darijev kanal]] preko [[Suez]]a, prototip današnjeg [[Sueski kanal|Sueskog kanala]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/DZ.html |title=Arhivirana kopija |access-date=9. ožujka 2009. |archive-date=27. ožujka 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100327064451/http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/DZ.html |url-status=dead}}</ref>

U značajne doprinose vojnoj tehnologiji spadaju prvenstveno tehnologija kompozitnog [[Luk (oružje)|luka i strijele]] korištenog od strane [[Konjica|konjice]], te pojava teško [[oklop]]ljenog konjaništva ([[katafrakt]]a) u doba [[Partsko Carstvo|partske dinastije]]. Prva uporaba teškog oklopa s rasklopivim kacigama (u Europi poznat kao ''viteški oklop'') upotrebljavala se u doba iranske dinastije [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]].

Osim tehnoloških rješenja i dostignuća, poznati su i zakonodavni prvijenci poput [[Kir Veliki|Kirovog cilindra]], dokumenta o pravima pokorenih naroda donesenog nakon iranskog osvajanja [[Babilon]]a.<ref>http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/me/c/cyrus_cylinder.aspx</ref>

== Ratovi i vojne operacije ==

'''Ratovi i vojne operacije'''
* [[Anglo-Sovjetska invazija na Iran]] (1941).   
* [[Dhofarska pobuna]] (1962-1975). Sudjelovanje 1500 iranskih trupa u pomoći [[oman]]skom sultanu protiv pobune.   
* [[Opsada otoka Abu Musa te Velikih i Malih Tunba]] (1971).   
* [[Iransko-irački rat]] (1980-1988).   
* [[Operacija Praying Mantis]] (April 18, 1988). Američki odgovor na iransko miniranje [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] pri čemu je stradala američka [[fregata]] Samuel B. Roberts.   
* [[Operacija Glavna šansa]] (1987-1989). Američka operacija zaustavljanja iranskog miniranja prolaza Hormuz u doba Iransko-iračkog rata.

== Zapovjednici ==

[[Datoteka:Iranian kilo class submarine.jpg|mini|Jedna od 6 iranskih podmornica [[Podmornice klase Kilo|klase Kilo]]]]
[[Datoteka:Tor-M1 MAKS 2005.jpg|mini|desno|Iran posjeduje 29 mobilnih protuzračnih sustava [[Tor-M1]]]]
*Ajatolah [[Ali Hamenei]] (Vrhovni vođa i zapovjednik oružanih snaga)
*General [[Mostafa Mohammad-Najjar]] (Ministar obrane)
*General [[Hassan Firouzabadi]] (Zapovjednik glavnog stožera)
*[[Regularna vojska]] (Arteš)
**General [[Ataollah Salehi]] (Vrhovni zapovjednik kopnene vojske)
**General [[Abdolrahim Mousavi]] (Zapovjednik združenog stožera kopnene vojske)
**General [[Mohammad-Hossein Dadress]] (Zapovjednik kopnene vojske)
**General [[Ahmad Mighani]] (Zapovjednik ratnog zrakoplovstva)
**Admiral [[Habibollah Sayyari]] (Zapovjednik ratne mornarice)
*[[Revolucionarna garda]]
**General bojnik [[Mohammad Ali Jafari]] (Vrhovni zapovjednik garde)
**Brigadni general [[Mohammad Hejazi]] (Vrhovni zapovjednik združenog stožera garde)
**Brigadni general [[Mohammad-Reza Zahedi]] (Zapovjednik kopnene vojske)<ref name="SeniorComm">{{Citiranje časopisa |url=http://www.khamenei.ir/EN/Message/detail.jsp?id=20060121A |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014190806/http://khamenei.ir/EN/Message/detail.jsp?id=20060121A |archive-date=14. listopada 2007. |access-date=9. ožujka 2009.}}</ref>
**Brigadni general [[Hossein Salami]] (Zapovjednik ratnog zrakoplovstva)<ref name="SeniorComm" />
**Rear Admiral [[Morteza Saffari]] (Zapovjednik ratne mornarice)<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iranfocus.com/modules/news/article.php?storyid=6475 |title=Iran to hold large-scale naval war games |access-date=9. ožujka 2009. |archive-date=10. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080110040924/http://www.iranfocus.com/modules/news/article.php?storyid=6475 |url-status=dead }}</ref>
**Brigadni general [[Mohammad Hejazi]] (Zapovjednik paravojske [[Basij]])<ref>[http://www.globalsecurity.org/intell/world/iran/basij.htm Niruyeh Moghavemat Basij Mobilisation Resistance Force]</ref>
**Brigadni general [[Ismail Qaani]] (Zapovjednik [[Quds]] specijalnih snaga)<ref>[https://www.aa.com.tr/en/middle-east/iran-s-supreme-leader-names-new-commander-of-quds-force/1691311 Iran’s supreme leader names new commander of Quds Force]</ref>
*Iranska policija
**Brigadni general [[Esmaeil Ahmadi-Moghaddam]] (Vrhovni zapovjednik policije)

== Obrambeni budžet ==
{{Glavni|Gospodarstvo Irana}}

Iransko izdvajanje za obranu 2007. godine procjenjuje se na šest milijardi dolara prema Londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije. Prema glavi stanovnika to iznosi 91 dolar što je manji postotak od ostalih zemalja [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], izuzevši [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]].<ref>http://www.payvand.com/news/06/jun/1011.html</ref>

== Vojna industrija ==
{{Glavni|Iranska vojna industrija}}, [[Popis iranskog naoružanja]]''

[[Datoteka:Tomcat-IR.jpg|mini|desno|Iranski [[F-14]] zrakoplovi.]]

U doba posljednjeg iranskog šaha Muhameda Reze Pahlavija, iranska [[vojna industrija]] bila je ograničena na nabavu i proizvodnju stranog oružja. Američke tvrtke poput Bella, Littona i Northropa podigli su tvorničke podružnice u Iranu gdje su se sastavljale razne vrste [[helikopter]]a, [[zrakoplov]]a, navođenih projektila, elektroničke opreme i [[tenk]]ova.<ref name="#1">http://english.daralhayat.com/opinion/commentators/06-2006/Article-20060616-dcfab30e-c0a8-10ed-00c7-f1a5dbdb0907/story.html</ref>

Godine 1972. osnovana je Iranska elektronička inudstija (IEI).<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ieicorp.com/About%20Us.asp |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090130030156/http://www.ieicorp.com/About%20Us.asp |archive-date=30. siječnja 2009. |access-date=9. ožujka 2009.}}</ref> Tvrtka je osnovana s ciljem osposobljavanja linija za popravak uvezenih stranih oružja. Prvi uspjesi u samostalnoj vojnoj proizvodnji zabilježeni su 1979. kada su se reverznom tehnikom počele proizvoditi sovjetski RPG-7, BM21 i SAM-7.

Međutim, većina iranskog naoružanja prije Islamske revolucije bila je uvezena iz [[SAD|Sjedinjenih Država]] i [[Europa|Europe]]. Procjenjuje se da je između 1971. i 1975. šah potrošio preko osam milijardi dolara samo na kupnju američkog oružja. To je uzbunilo američki Kongres koji je donio zakon o kontroli izvoza vojne opreme. Ipak, Amerikanci su nastavili isporučivati Iranu velike količine oružja sve do 1979. godine i islamske revolucije.<ref>http://www.cdi.org/adm/736/transcript.html</ref>

Poslije Islamske revolucije, Iran se našao u izolacijskom i oskudnom stanju u pogledu vojne tehnologije. Zbog ekonomskih sankcija i embarga na oružje kojeg su uveli Amerikanci, Iran je bio prisiljen okrenuti se domaćoj vojnoj industriji te trgovini s malobrojnim zemljama koje su bile spremne poslovati s Iranom.<ref>http://www.strategypage.com/htmw/htproc/articles/20041103.aspx</ref> Revolucionarna garda je postala odgovornom za stvaranje današnje iranske vojne industrije. Od njihova preuzimanja kontrole nad proizvodnjom, vojna industrija se značajno proširila i zbog velikog ulaganja u raketnu tehnologiju, Iran je ubrzo stvorio golemi arsenal balističkih raketa.<ref name="#1"/>

Od 1992. godine, Iran također proizvodi i vlastite [[tenk]]ove (npr. [[Karrar (tenk)|Karrar]]), [[Oklopni transporter|oklopne transportere]], navođene projektile, [[podmornica|podmornice]] i borbene [[zrakoplov]]e.<ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,156160,00.html</ref>

Posljednjih godina iranska izvješća su otkrila razvoj mnogih soficticiranih oružja poput projektila i balističkih raketa [[Hut]], [[Kovsar]], [[Fatih-110]], [[Šahab-3]], [[Sajdžil]], [[Ašura (raketa)|Ašura]], [[Gadr-110]], [[Fadžr-3]], te mnogo drugih raketnih sustava i [[Bespilotna letjelica|bespilotnih letjelica]] za koje je Izrael tvrdio kako ga špijuniraju.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3990773.stm</ref> Godine 2006. Iran je koristeći bespilotne letjelice špijunirao američki nosač zrakoplova [[USS Ronald Reagan|USS ''Ronald Reagan'']] 25 minuta pri čemu nije otkriven radarima, nakon čega se sigurno vratio u iransku bazu.<ref>http://www.youtube.com/watch?v=ERn75VRlc-o</ref><ref>http://en.rian.ru/onlinenews/20060530/48833304.html</ref><ref>http://www.spacewar.com/reports/Iran_Uses_UAV_To_Watch_US_Aircraft_Carrier_On_Gulf_Patrol_999.html</ref>

== Balistički program ==

U studenom 2006. Iran je ispaljivanjem balističkih raketa počeo 10 dana vojnih vježbi. Iranska nacionala televizija izvijestila je kako su "testirani deseci raketa uključujući i balističke rakete [[Šahab-2]] i [[Šahab-3]], koje imaju domet od 300 do 1300 kilometara, a iranski stručnjaci testirali su i Šahab-3 s punjenjem od 1400 bombi".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://sweetness-light.com/archive/iran-fires-missiles-with-multiple-warheads-in-war-games |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100205131522/http://sweetness-light.com/archive/iran-fires-missiles-with-multiple-warheads-in-war-games |archive-date=5. veljače 2010. |access-date=9. ožujka 2009.}}</ref> Iranske vojne vježbe bile su odgovor na američke u kojima su sa saveznicima vježbali u [[Hormuz]]u, strateški važnom [[tjesnac]]u za prolaz energenata iz Perzijskog zaljeva.
Vjeruje se kako Iran razvija i [[ICBM]]/[[IRBM]] raketni program poznat kao [[Gadr-110]] dometa 3000 km, paralelno razvojem svemirskih raketa [[Safir (raketa)|Safir]] kojom je početkom 2009. lansirao [[umjetni satelit|satelit]] [[Omid]] u orbitu.

== Oružja za masovno uništavanje ==
{{Glavni|Iranska nuklearna kriza}}

[[Izrael]] i neke zapadne države optužile su Iran da razvija [[Nuklearna bomba|nuklearno oružje]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4031603.stm</ref> [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] (IAEA) u svojem je izvješću u veljači 2006. objavila kako nema dokaza za navedene optužbe. Istovremeno su i američke obavještajne službe objavile kako svi dostupni dokazi potvrđuju kako Iran ne razvija nuklearno oružje.<ref>http://www.guardian.co.uk/world/2004/sep/14/iran</ref>

Iran je ratificirao [[Konvencija o kemijskom oružju |Konvenciju o kemijskom oružju]] 1997. godine. Iranske trupe i civili pretrpjeli su desetke tisuća žrtava prilikom iračkih napada kemijskim oružjem u doba [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]]. Kao rezultat, Iran oštro i otvoreno istupa protiv uporabe kemijskom oružja, spominjući svoja iskustva o iračkim kemijskim napadima na mnogim međunarodnim forumuma. Čak i danas, nakon više od 20 godina od završetka iransko-iračkog rata, oko 30,000 Iranaca se i dalje liječi zbog pretrpljenih kemijskih napada iz vremena rata. Veliki broj žrtava kemijskih napada razvio je učinkovite tretmane u iranskim bolnicama, posebno one u liječenju pacijenata napadnutih sumpornim plinom.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.opcw.org/basic_facts/html/bf2k3_en_prt.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080609122241/http://www.opcw.org/basic_facts/html/bf2k3_en_prt.html |archive-date=9. lipnja 2008. |access-date=9. ožujka 2009.}}</ref>

Iran je također ratificirao i konvenciju o biološkom oružju 1973. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.opbw.org/convention/status.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180804003134/http://www.opbw.org/convention/status.html |archive-date=4. kolovoza 2018. |access-date=9. ožujka 2009.}}</ref> Iran posjeduje naprednu biološku i genetičku tehnologiju kojom se proizvodne cijepiva svjetske klase i za domaće potrebe i za [[izvoz]].<ref>http://www.payvand.com/news/00/oct/1067.html</ref>

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Vojska|Iran u međunarodnim statistikama: Vojska]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Oružane snage u Aziji}}

[[Kategorija:Oružane snage Irana| ]]

[[sv:Irans flygvapen]]