Osjet ugode

Izvor: Wikipedija
hladno   toplo

Osjet ugode je pokazatelj temperature zraka kako je tijelo subjektivno osjeća. Ovisno o meteorološkim uvjetima koji utječu na razmjenu topline između tijela i okolnog zraka, osjet se može razlikovati od stvarne temperature.

Čimbenici[uredi | uredi kôd]

Na osjet ugode utječu meteorološki i nemeteorološki uvjeti, koji djeluju kombinirano.

  • Meteorološki uvjeti su
    • Temperatura je najvažniji čimbenik od koga ovisi osjet topline ili hladnoće.
    • Strujanje zraka pospješuje odvođenje topline i rashlađuje tijelo; ljeti ublažava osjet topline, a zimi pojačava osjet hladnoće.
    • Vlažnost zraka utječe na sposobnost isparavanja tijela, koje se znojenjem hladi; prevelika vlaga kod toplog vremena sprječava znojenje i javlja se osjećaj sparine.
    • Izloženost suncu direktno utječe na zagrijavanje tijela i povišenje temperature.
  • Nemeteorološki uvjeti su
    • Odjevenost je čimbenik na koji se može utjecati. Količinom odjeće određuje se količina topline koju tijelo razmijenjuje s okolinom.
    • Aktivnost je također čimbenik na koji se može utjecati i treba ga prilagoditi temperaturi.
    • Izloženost ili zaklonjenost utjecajima (suncu, vjetru) se može regulirati i time popraviti osjet ugode.

Pokazatelji[uredi | uredi kôd]

Meteorološke službe na različite načine vrše izračun pokazatelja osjeta ugode, na osnovu meteoroloških uvjeta.

Državni hidrometeorološki zavod računa indeks toplinske ugode koji je klasificiran u devet kategorija, od iznimno hladnog (oznaka -4), preko ugodnog (oznaka 0) do iznimno vrućeg (oznaka +4). Za prognozu se podrazumijeva aktivnost lagane šetnje (3,2 km/h), "u hladu" (bez direktne izloženosti suncu).[1]

Druge meteorološke službe računaju posebno "indeks topline" i "indeks hlađenja", a daju ih i u obliku tablica.[2][3]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]