Otmica Sabinjanki

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nicolas Poussin, Otmica Sabinjanki, 1637.-38., ulje na platnu, 159 x 206 cm, Louvre

Otmica Sabinjanki je događaj iz rane povijesti Rimske republike.

Otmica Sabinjanki[uredi VE | uredi]

Pozadina[uredi VE | uredi]

Nakon što je utemeljio Rim, Romul je pružio utočište bjeguncima kako bi se u gradu povećao broj stanovnika. Međutim, u gradu nije bilo dovoljno žena te se nije mogla osigurati njegova budućnost. Zato je Romul pozvao okolna plemena, među kojima su najistaknutiji bili Sabinjani, na veliku godišnju svetkovinu u čast boga Neptuna.

Otmica[uredi VE | uredi]

Na toj svečanosti Rimljani počmu otimati djevojke, a ostali Sabinjani ljutiti pobjegnu. Romul je djevojkama obećao da će biti poštivane od svojih muževa i imati sva prava gradske zajednice te su Sabinjanke tako prihvatile svoje muževe.

Posljedice[uredi VE | uredi]

Nakon otmice, kralj Sabinjana Tit Tacije, uz pomoć Tarpeje, Rimljanke koja je bila kćer komandanta rimske utvrde, na prijevaru uđe u Rim. Kad je započela borba Sabinjana i Rimljana, Sabinjanke su se bacile između dvije vojske moleći svoje očeve i braću da se prestanu boriti protiv njihovih muževa. Nakon toga su Rimljani i Sabinjani sklopili mir i ujedinili se pod jednu vlast s Rimom kao sjedištem.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Otmica Sabinjanki