Louvre

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Louvre
{{{opis slike}}}
Renesansno četvrtasto dvorište Louvrea
Osnovan 1793.
Lokacija Musée du Louvre, 75001, Pariz, Francuska
Tip Umjetnički muzej, spomenik kulture
Broj posjetitelja 7,4 milijuna (2016.)[1]
Ravnatelj Jean-Luc Martinez
Kustos Marie-Laure de Rochebrune
Pristup javnim prijevozom Palais Royal – Musée du Louvre i Louvre-Rivoli (Pariški metro)
Službena stranica www.louvre.fr

Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja. Nalazi se u središtu Pariza, na obali rijeke Seine, u zdanju nekadašnje kraljevske palače. Središnje dvorište zgrade, u kojemu se danas nalazi staklena piramida, leži na osi avenije Champs Élysées i time tvori staru jezgru Pariza (Axe historique). Louvre je po broju posjetitelja 2017. godine bio drugi muzej u svijetu[2].

Palača Louvre iz zraka
Karta muzeja Louvre

Povijest[uredi VE | uredi]

Dvorac Louvre na slici braće Limbourgh iz 15. stoljeća

Izgradnja palače Louvre je započela 1190., a dovršena je 1204. godine. Slijedećih stoljeća je prerađivana i dograđivana. Urbanim razvojem grada utvrda je izgubila fortifikacijsku ulogu i 1546. godine pretvorena je isključivo rezidencijalnu palaču francuskih kraljeva[3]. Današnji arhitektonski kompleks koji tvori velik zatvoren četverokut s produženim sjevernim i južnim traktom je započet za Franje I. u stilu renesanse (arhitekt P. Lescot i kipar J. Goujon). U barokno-klasicističkom stilu gradnju nastavljaju J. Lemercier, L. Le Vau, a dovršava Claude Perrault. Izgrađen u obliku potkovice, Louvre je predstavljao najdužu zgradu u Europi, koja se protezala dulje od tri u nizu položena Eiffelova tornja.

Francuske skulpture u obnovljenom Richelieu krilu Louvrea.

U drugoj polovici 17. stoljeća uređeni su interijeri, djelomice sačuvani do danas (kao Apolonova galerija sa slikama Charlesa Le Bruna). God. 1682., Luj XIV., kralj Francuske, premjestio je dvor u Dvorac Versailles, pretvorivši Louvre u izložbeni prostor za kraljevsku umjetničku kolekciju, uglavnom antičkih skulptura. God. 1692., palaču su zauzele institucije Académie des Inscriptions et Belles Lettres i Académie Royale de Peinture et de Sculpture koje su 1699. god. održale prvi od mnogih u nizu izložbenih salona. Académie (preteča Francuske likovne akademije) se zadržala u ovim prostorima slijedećih stotinu godina[4]. Dio kraljevske palače Louvrea je prvi put kao muzej otvoren javnosti 8. kolovoza 1793., tijekom Francuske revolucije izložbom 537 slika.

Zbog problema sa samom zgradom, muzej je bio zatvoren od 1796. do 1801. godine. Palača je proširena za Napoleona I. i Napoleona III., a kolekcija je narasla na preko 20.000 primjeraka. Luj XVIII. i Karlo X. su nastavili širiti kolekciju s još 20.000 primjeraka, što je nastavljeno i tijekom Treće Francuske Republike (1870.-1940.).

Pogled na ulazno dvorište Louvrea sa staklenom piramidom

U dvorištu je 1980-ih godina podignuta aluminijsko-staklena piramida američkog arhitekta kineskog podrijetla I. Minga Peija, a izgradnju je naručio pokojni francuski predsjednik Francois Miterandt. Piramida je sačinjena od 673 staklene ploče i visoka je točno 21,64 metara[5]. Novi ulaz u muzej Louvre je postao je gotovo isto toliko popularan kao i sam muzej. Od završetka „obrnute piramide” (La Pyramide Inversée) 1993. godine, do 2002., broj posjetitelja muzeja je udvostručen[6].

Od 2008. kolekcije su podijeljene na 8 kustoskih odjeljenja: egipatske starine, bliskoistočne starine, starogrčke, etrurske i rimske starine, islamska umjetnost, skulpture, dekorativne umjetnosti, slikarstvo, grafike i crteži.

Muzej[uredi VE | uredi]

Ovaj muzej sadrži jednu od najbogatijih umjetničkih zbirki na svijetu. U njemu se nalazi više od 38.000 umetničkih djela izloženih na 72.735 m², a procjenjuje se da bi posjetiteljima trebalo oko pet tjedana da na odgovarajući način pregledaju sva djela. Vrlo bogate muzejske kolekcije podijeljene su na 8 odjeljaka: egipatski, bliskoistočni, grčki, etruščanski i rimski antikviteti, te islamska umjetnost, slike, skulpture, predmeti primijenjenih umjetnosti, grafike i crteži. S preko 8 milijuna posjetitelja, Louvre je najposjećeniji muzej na svijetu[7].

Muzej sadrži neprikosnovenu i najopsežniju zbirku egipatske i antičke umjetnosti uključujući grčku, etruščansku, rimsku, islamsku i orijentalnu umjetnost. U njemu se nalazi i zbirka umjetničkih predmeta i stilskog pokućstva, te neprocjenjiva galerija slika svih europskih naroda i umjetničkih razdoblja do kraja 19. stoljeća. Najpoznatije umjetničko djelo izloženo u Louvreu je Da Vincijeva slika Mona Lisa.

Panoramski pogled na Louvre iz 1908.

Kronološka galerija odabranih djela[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Broj posjetitelja svjetskih muzeja 2016., The Art Newspaper (engl.) Pristupljeno 13. kolovoza 2017.
  2. "The World's 20 most popular museums, CNN.com, 22. lipnja 2017.
  3. Inexhibit (engl.) Pristupljeno 13. kolovoza 2017.
  4. Louvre Website- Chateau to Museum, 1672 and 1692 (engl.) Pristupljeno 13. kolovoza 2017.
  5. http://pyramidedulouvre.wordpress.com/architecture/
  6. Online Extra: Q&A with the Louvre's Henri Loyrette, Business Week Online, 17. lipnja 2002. (engl.) Pristupljeno 13. kolovoza 2017.
  7. World's Most-Visited Museums, Travel + Leisure (engl.) Preuzeto 15. svibnja 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Louvre.