Vidi kôd stranice Palača u Wilanówu

{{Infookvir muzej
|ime                       = Palača u Wilanówu
|slika                     = Wilanów Palace.jpg
|opis_slike                = Pročelje palače iz kraljevskih vrtova
|osnovan                   = [[1805.]] 
|lokacija                  = ul. Stanislawa Kostki Potockiego 10/16, [[Varšava]]
|tip                       = [[Umjetnički muzej]] palače
|izlošci                   = 
|broj posjetitelja         = 3.098.985 (2016.)<ref name="AT5">[http://www.egmus.eu/nc/en/statistics/5_most_visited_museums/show_most_visited/year/2016/ 5 most visited Museums: 2016], EGMUS {{eng icon}} Pristupljeno 17. srpnja 2020.</ref>.
|ravnatelj                 = Paweł Jaskanis
|kustos                    = 
|ulaz                      =
|pristup javnim prijevozom = 
|web                       = [http://www.wilanow-palac.art.pl/ www.wilanow-palac.art.pl]
}}
'''Palača u Wilanówu''' ([[poljski]]: ''Pałac w Wilanowie'') je kraljevska [[palača]] u distriktu Wilanów, [[Varšava]]. Gradio ju je arhitekt [[Augustyn Wincenty Locci]] od 1677. do 1679. godine za kralja [[Jan III. Sobjeski|Jana III. Sobieskog]] na južnom kraju Varšavske kraljevske rute koji se danas naziva „Poljski [[Versailles]]”. Ime mu potječe od polaniziranog talijanskog naziva ''Villa Nuova'', tj. „nova vila”.
[[Datoteka:PalaceWilanow.jpg|mini|lijevo|Wilanówska palača iz zraka.]]
==Povijest==
[[Datoteka:Bellotto Wilanów Palace.jpg|mini|lijevo|[[Bernardo Bellotto]], Palača u Wilanówu sa sjeveroistoka, 1777.]]
[[Datoteka:Wilanów Palace interior.jpg|mini|Unutrašnjost Muzeja palače kralja Jana III.]]
Nakon smrti Jana III. ovdje je boravio njegov nasljednik, kralj [[August II. Jaki]], do 1700. god. Bio je poznat po velikim i ekstravagantnim festivalima koje je održavao u palači. Palača je tada prešla u posjed [[velikaš]]kih obitelji [[Sieniawski]], [[Lubomirski]], [[Czartoryski]], [[Potocki]] i [[Branicki]], koji su palaču i okolicu dogradili u današnji oblik. Naselje Wilanów uključivalo je različita sela i rezidencije u okolici, kao što su: Gucin Gaj, Morysin, Natolin, Powsiń i palača Krasińskich.

Palaču je njemačka vojska 1944. godine opljačkala i zapalila nakon [[Varšavski ustanak|Varšavskog ustanka]]; međutim, njihov izvorni cilj potpunog uništavanja ovog simbola poljske kulture više nije mogao biti ostvaren zbog napretka Crvene armije. Palača je obnovljena u izvornom baroknom obliku nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

==Muzej palače kralja Jana III.==

Unutrašnjost palače uključuje stilove [[barok]]a, [[rokoko]]a i [[neoklasicizam|neoklasicizma]]. Obilazak uključuje knjižnicu, veliku blagovaonicu, kraljeve privatne sobe s originalnim namještajem, Potocki muzej u etruščanskoj dvorani s brojnim drevnim skulpturama iz zbirke Potocki i dnevne sobe s brojnim slikama, uključujući dobro poznati portret Jana III. Sobieskog kao turskog borca na konju, te konjički portret Stanislasa Potockog ([[Jacques-Louis David]]). Izvorno je kraljevska kolekcija uključivala 6 slika [[Rembrandt]]a i „Ljubavno pismo” [[Johannes Vermeer|Johannesa Vermeera]], koje su razdijeljene po kraljevoj smrti. Kasniji vlasnici zbirku su ponovno obogatili slikama umjetnika kao što su: [[Lucas Cranach stariji]], [[Peter Paul Rubens]], [[Jan Lievens]], [[Charles Le Brun]], [[Pompeo Batoni]], [[Angelika Kauffmann]] i [[Anton Graff]].<ref>[http://wilanow-palac.pl/history_of_the_collection.html Povijest zbirke], wilanow-palac.pl {{pl icon}} Preuzeto 17. srpnja 2020.</ref> 

Zbirka baroknih portreta na lijesovima najveća je na svijetu. Bijela soba princeze Izabele Lubomirske u stilu [[ampir]]a također zaslužuje posebnu pažnju. Pročelje prema parku ima sunčani sat gdanjskog astronoma [[Johannes Hevelius|Johannesa Heveliusa]], koji pored vremena pokazuje i znakove [[zodijak]]a.

Popis odabranih djela u kolekciji muzeja: 
<gallery class="center" caption="" mode=packed-hover>
Datoteka:Master of Frankfurt Madonna and Child.JPG|Majstor iz Frankfurta, ''Gospa i Dijete'', oko 1490.
Slika:Cranach the Elder Girl with forget-me-nots.jpg|[[Lucas Cranach stariji]], ''Djevojka sa zaboravkom'', 1526.
Datoteka:Lievens A youth lighting a torch.jpg|[[Jan Lievens]], Mladić koji pali baklju, oko 1625.
Slika:Rubens Madonna and Child.JPG|[[Peter Paul Rubens]], ''Gospa i Dijete'', 1630.
Slika:Prou Marie Casimire Sobieska.jpg|[[Jacquesa Prou]], ''Poprsje Marie Casimire Sobieske'', 1680.
Slika:Holl Triumph of John III Sobieski.jpg|[[Johann Gottfried Holl]], ''Pladanj s trijumfom Ivana III.'', 1683.
Slika:Qing Dynasty Figurine of Shou Xing.jpg|Figurica Shou Xing, [[dinastija Qing]], 1662.-1722.
Datoteka:Batoni Apollo and two Muses.png|[[Pompeo Batoni]], ''Apolon i dvije muze'', 1741.
Slika:David Stanisław Kostka Potocki.png|[[Jacques-Louis David]], ''Portret grofa Stanislasa Potockog'', 1781.
Slika:Portrait of Krystyna Potocka watering flowers on her mother's grave (1783-1784) - Angelica Kauffmann (Palace Museum in Wilanów).jpg|[[Angelica Kauffmann]], ''Portret Krystyne Potocke kako zalijeva cvijeće na grobu svoje majke'', oko 1783. 
Slika:Meissen Celestial globe.jpg|[[Karl Christian Ludwig Adami]], ''Nebeski globus'', rano 19. st.
</gallery>


==Wilanówski park==
[[Datoteka:Warsawpark.jpg|mini|Ružičnjak francuskog parka u Wilanówu.]]
Wilanówski park nastao je u 17. stoljeću u baroknom stilu prema talijansko-francuskom modelu ([[francuski park]]) na površini od 43 hektara. Kasniji dijelovi vrta redizajnirani su u romantičarskom stilu ([[engleski park]]). Mnogobrojne zgrade i skulpture u parku krase park. Na terasama ispred dvorca Gerard Ciołek rekonstruiran je najstariji dio vrta s geometrijskim oblicima, fontanama i figurama. U engleskom parku sjeverno od dvorca nalazi se nekoliko sarkofaga vlasnika dvorca, obelisk, stupovi, kineski paviljon i oranžerij s izložbom skulptura i ukrasa. Vrt ruža zapadno od palače u stilu je neorenesanse.

U blizini dvorca nalaze se i barokna kovačnica, barokna gostionica i muzej plakata. Iza monumentalnog pročelja stare škole jahanja nalazi se moderna zgrada s najstarijom, najprestižnijom i najvećom kolekcijom umjetničkih plakata na svijetu.

Mauzolej Potocki je negotička grobnica izgrađena od 1799. do 1832. godine prema projektu [[Henryk Marconi|Henryka Marconija]] sa skulpturama Jakuba Tatarkiewicza i Konstantya Hegela.

Crkva svete Ane u dvorcu parka sagrađena je od 1772. do 1775. godine za Adama Kazimierza Czartoryskog u neklasicističkom stilu, a obnovili su je od 1857. do 1870. godine Henryk Marconi i [[Jan Kacper Heurich]] u [[neorenesansa|neorenesansnom]] stilu.

== Izvori ==
{{commons|Wilanów Palace}}
{{izvori}}
* W. Fijałkowski, ''Królewski Wilanów'', Varšava 1997. ISBN 83-906629-4-9
* [http://www.wilanow-palac.pl/download.php/16814/wilanowski_informator_konserwatorski_2005_publikacje_konserwatorskie.pdf Wilanowski informator konserwatorski], Muzeum Pałac w Wilanowie, Varšava 2005. ISBN 83-915126-5-7

==Vanjske poveznice==

*[https://de.wikipedia.org/wiki/Liste_der_Pal%C3%A4ste_in_Warschau Popis palača u Varšavi] {{de}}

{{coord|52|09|55|N|21|05|25|E|type:landmark|display=title}}

{{GLAVNIRASPORED:Wilanówska palača}}
[[Kategorija:Barokne palače]]
[[Kategorija:Građevine u Varšavi]]
[[Kategorija:Muzeji]]