Panik
| Panik | |
|---|---|
  Panik | |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina/Grad | Bileća |
| Zemljopisne koordinate | 42°48′18″N 18°26′37″E / 42.805095°N 18.443605°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 0 |
| Pozivni broj | (+387) 59 |
Panik je naseljeno mjesto u općini Bileća, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Povijest[uredi | uredi kôd]
U rimsko doba ovdje je nalazila putna stanica Leusinium oko koje se razvio čitav građevinski kompleks. Villa urbana na lokalitetu Crkvina-Parežani bila je smještena na najljepšem položaju uz rijeku Trebišnjicu, izgrađena u obliku "U vile". Dva kompleksa prostorija koja su ležala naspramno, i obuhvaćala banju i reprezentativne prostorije, bile su na jednom kraju vezane trijemovima i tako zatvarali veliki četverokutni prostor, vjerojatno vrt. Gabariti objekta, sitni nalazi, luksuznost u opremanju, posebice stambenih dijelova, blizina manjih vila rustika koje su ulazile u domeni ovih velikih zdanja ukazuju na to da je ova vila bila sjedište jednog velikog posjeda. U jednoj od prostorija pronađeni su najraniji tragovi kršćanstva u Bosni i Hercegovini. Prostorija je u obliku križa iz vremenu kada je kršćanstvo bilo van zakona i proganjano. U njoj se u određenoj mjeri sačuvao mozaik izuzetnih umjetničkih vrijednosti.
Vila rustika na Dračevoj strani posjedovala je pomoćne prostorije u funkciji radionica, ostava, staja i slično. Utvrđeno je postojanje i tri grupe zgrada koje se sastoje od uskih i dugih krakova jednakih širina i u njima se nalazio jedan red velikih ili dva reda manjih prostorija. Po nalazima poljoprivrednog oruđa i velikih kamenih sudova za preradu poljoprivrednih proizvoda (mlinovi za mljevenje žita) može se zaključiti da su ove gospodarske prostorije služile, prije svega, za radove u vezi s poljoprivredom.
Podizanjem brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici stvoreno je Bilećko jezero. Voda je prekrila nekoliko naselja, među kojima i naselje Panik. Osim kuća i imanja, ispod Bilećkog jezera tada je ostalo i bogato kulturno-povijesno naslijeđe. Jedan manji pokretni dio nalaza prebačen je u muzej u Nikšiću.[1]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]
| Panik | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981.[3] | 1971.[4] | |||
| Srbi | 2 (100,0%) | 3 (100,0%) | 6 (100,0%) | |||
| ukupno | 2 | 3 | 6 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
| Panik | ||||||
| godina popisa | 2013.[5] | |||||
| ukupno | 0 | |||||
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ "Rimske vile u bilećkom selu Panik – tajna pod vodom". mojahercegovina.com. 15. siječnja 2016. Pristupljeno 7. studenoga 2020.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 5. studenoga 2020.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. studenoga 2020.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. studenoga 2020.
- ↑ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. studenoga 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||