Koordinate: 42°48′18″N 18°26′37″E / 42.805095°N 18.443605°E / 42.805095; 18.443605
?

Panik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Panik
Panik na karti BiH
Panik
Panik
Panik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Bileća
Zemljopisne koordinate 42°48′18″N 18°26′37″E / 42.805095°N 18.443605°E / 42.805095; 18.443605
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 0
Pozivni broj (+387) 59

Panik je naseljeno mjesto u općini Bileća, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Povijest[uredi | uredi kôd]

U rimsko doba ovdje je nalazila putna stanica Leusinium oko koje se razvio čitav građevinski kompleks. Villa urbana na lokalitetu Crkvina-Parežani bila je smještena na najljepšem položaju uz rijeku Trebišnjicu, izgrađena u obliku "U vile". Dva kompleksa prostorija koja su ležala naspramno, i obuhvaćala banju i reprezentativne prostorije, bile su na jednom kraju vezane trijemovima i tako zatvarali veliki četverokutni prostor, vjerojatno vrt. Gabariti objekta, sitni nalazi, luksuznost u opremanju, posebice stambenih dijelova, blizina manjih vila rustika koje su ulazile u domeni ovih velikih zdanja ukazuju na to da je ova vila bila sjedište jednog velikog posjeda. U jednoj od prostorija pronađeni su najraniji tragovi kršćanstva u Bosni i Hercegovini. Prostorija je u obliku križa iz vremenu kada je kršćanstvo bilo van zakona i proganjano. U njoj se u određenoj mjeri sačuvao mozaik izuzetnih umjetničkih vrijednosti.

Vila rustika na Dračevoj strani posjedovala je pomoćne prostorije u funkciji radionica, ostava, staja i slično. Utvrđeno je postojanje i tri grupe zgrada koje se sastoje od uskih i dugih krakova jednakih širina i u njima se nalazio jedan red velikih ili dva reda manjih prostorija. Po nalazima poljoprivrednog oruđa i velikih kamenih sudova za preradu poljoprivrednih proizvoda (mlinovi za mljevenje žita) može se zaključiti da su ove gospodarske prostorije služile, prije svega, za radove u vezi s poljoprivredom.

Podizanjem brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici stvoreno je Bilećko jezero. Voda je prekrila nekoliko naselja, među kojima i naselje Panik. Osim kuća i imanja, ispod Bilećkog jezera tada je ostalo i bogato kulturno-povijesno naslijeđe. Jedan manji pokretni dio nalaza prebačen je u muzej u Nikšiću.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]

Panik
godina popisa 1991.[2] 1981.[3] 1971.[4]
Srbi 2 (100,0%) 3 (100,0%) 6 (100,0%)
ukupno 2 3 6

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Panik
godina popisa 2013.[5]
ukupno 0

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "Rimske vile u bilećkom selu Panik – tajna pod vodom". mojahercegovina.com. 15. siječnja 2016. Pristupljeno 7. studenoga 2020.
  2. "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 5. studenoga 2020.
  3. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. studenoga 2020.
  4. "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. studenoga 2020.
  5. "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 5. studenoga 2020.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]