Paparolike

Paparolike
	Piper methysticum
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Nadred:	Magnolianae;
Red:	Piperales; Dumortier
Porodice
	vidi tekst
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Paparolike (lat. Piperales), red biljaka dvosupnica kojoj pripada tri porodice s 3299 vrsta; to su paparovke ili Piperaceae 2658 vrsta u 13 rodova; Aristolochiaceae 624 vrste u 8 rodova (uklopljena i Hydnoraceae 10 vrsta u 2 roda); Saururaceae 7 vrsta u 4 roda. To su tropske drvenaste biljke ili zeleni sitnih cvjetova, bez čaške i vjenčića.

Piperales su jedna od tri skupine paleobilja, biljaka za koje se vjeruje da su blisko povezane s jednosupnicama. Poput jednosupnica, mnoge Piperales imaju raštrkan raspored vaskularnih snopova u svojim stabljikama. Alternativno gledište je da paleobilje predstavljaju relikte koji potječu od nekih od najranijih cvjetnica, gledište poznato kao hipoteza paleobilja. Piperales su skupina biljaka, grmova i malog drveća koje uglavnom nalazimo u tropima. Mnoge vrste su aromatične, proizvode mirisne ili pikantne arome.^[1]

Zajednička karakteristika pripadnika ove skupine su cvjetni grozdovi. Umjesto velikih, upadljivih cvjetova, Piperales ima sitne cvjetove koji uopće nemaju latica; minijaturni cvjetovi gusto su skupljeni u dugačke klasove. Kod nekih vrsta, cvjetovi koji su najbliži dnu daju velike brakteje poput latica, tako da cijeli grozd podsjeća na neobičan cvijet, kao kod Anemopsis.^[1]

Papar po kojemu cijeli red nosi ime podrijetlom je iz južne Indije i Šri Lanke, i jedan je od najraširenijih i najpoznatijih zaćina na svijetu. Plod su mu malena okrugla zrna. Ljutina mu je u ljusci, najljući je crni, najblaži bijeli papar a gastronomski zeleni papar, boja mu ovisi o stadiju razvoja i nisu različite vrste, negose radi u sva tri slučaja o biljci Piper nigrum.

Biljka papra može narasti do 4 metra visine, a oslonac joj je često drugo drveće po kojemu se penje.

Porodica Saururaceae vernakularno je nazvana gušterov rep, a u Sjedinjenim Državama gdje je raširena nazivaju je lizard's tail. Raste po plitkoj vodi uz bare, močvare i potoke, rijetko kada ispod površine, a često see koriste u akvaristici

Porodici Hydnoraceae pripadaju neke parazitske vrste. Rodu Hydnora domovina je Afrika a rodu Prosopanche tropska Amerika.

Dvije vrste ove porodice su invazivne, to su Houttuynia cordata i Piper aduncum, a 81 vrsta je ugrožena u porodici paparovki i 7 u porodici kopitnjkovki, od toga 5 u rodu vučjih stopa i po jedna u rodu Pararistolochia i Saruma.

Opis

Piperales su red cvjetnica.

Porodice i rodovi

Familia Saururaceae F. Voigt (6 spp.)
1. Saururus L. (2 spp.)
2. Houttuynia Thunb. (1 sp.)
3. Anemopsis Hook. & Arn. (1 sp.)
4. Gymnotheca Decne. (2 spp.)
Familia Piperaceae Giseke (3769 spp.)
1. Subfamilia Verhuellioideae Trel. ex Samain & Wanke
  1. Verhuellia Miq. (3 spp.)
2. Subfamilia Zippelioideae Samain & Wanke
  1. Zippelia Blume (1 sp.)
3. Subfamilia Piperoideae Arn.
  1. Piper L. (2354 spp.)
  2. Manekia Trel. (5 spp.)
  3. Macropiper Miq. (12 spp.)
4. Subfamilia Peperomioideae Miq.
  1. Peperomia Ruiz & Pav. (1394 spp.)
Familia Aristolochiaceae Juss. (723 spp.)
1. Subfamilia Asaroideae Burnett
  1. Tribus Sarumeae O. C. Schmidt ex Reveal
    1. Saruma Oliv. (1 sp.)
  2. Tribus Asareae Rchb.
    1. Asarum L. (113 spp.)
    2. Hexastylis Raf. (16 spp.)
2. Subfamilia Lactoridoideae ined.
  1. Lactoris Phil. (1 sp.)
3. Subfamilia Aristolochioideae Burnett
  1. Tribus Apameae Soler.
    1. Thottea Rottb. (46 spp.)
  2. Tribus Aristolochieae Dumort. ex Spach
    1. Endodeca Raf. (2 spp.)
    2. Isotrema Raf. (110 spp.)
    3. Aristolochia L. (434 spp.)
4. Subfamilia Hydnoroideae Walpers
  1. Hydnora Thunb. (10 spp.)
  2. Prosopanche de Bary (7 spp.)

Galerija

Izvori

1 2 Introduction to the Piperales, pristupljeno 11. listopada 2024.

Vanjske poveznice

Introduction to the Piperales

[University-1] 1 2 Introduction to the Piperales, pristupljeno 11. listopada 2024.

[1]