Prijeđi na sadržaj

Parać

Izvor: Wikipedija

Parać je hrvatsko prezime.

Paraći u Hrvatskoj su Hrvati, najvećim dijelom iz mjesta Puljane kod Knina,[1] te iz Solina.[2]

Solinski Paraći

[uredi | uredi kôd]

Don Lovre Katić o solinskim Paraćima piše: »Paraći su doselili iz Petrova polja, iz sela Ružić, gdje ih još ima.«[2] Matice krštenih, vjenčanih i umrlih župe svetoga Martina u Vranjicu dokazuju kada su se Paraći nastanili u Vranjicu i Solinu. Prvi je zapis o Paraćima u matici vjenčanih od 14. kolovoza 1667. kad je harambaša Ivan Parać svjedok na vjenčanju. On je 27. veljače 1678. zapisan u matici krštenih kao kum, a prvo krštenje jednoga djeteta Paraćevih zabilježeno je 13. siječnja 1686.:

Wikicitati »Krstih Ivana, sina Tome Paraća i negove prave žene Jeline, bih kum don Anton Polak, a kuma Manda Lalić, u crkvi svetoga Martina don Nikola Lalić kurat u Vranicu.«

Iz ovoga zapisa može zaključiti da je harambaša Ivan Parać doselio u Solin s obitelji, a njegova su djeca rođena i krštena negdje drugdje, još prije njihova doseljenja u Solin. Najstariji poznati popis doseljenika je onaj od 28. veljače 1660. U njemu nema Paraća, pa zato možemo pretpostaviti da su doselili između 1660. i 1667. godine.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj danas živi oko 400 Paraća u 170 domaćinstava. Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 26 gradova i 24 manja naselja, najviše u Zagrebu (135), Zadru (55), Splitu (35), Solinu (20), te u Vinkovcima (20).

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
Solinski Paraći
[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Prezime Parać @ Acta Croatica, pristupljeno 18. siječnja 2020.
  2. a b c Solinski Paraći, pristupljeno 18. siječnja 2020.