Prijeđi na sadržaj

Paralela (zemljopis)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Paralela (geografija))
Paralela

Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje. Prema drugoj postojećoj definiciji, paralela je opseg kružnog presjeka zemljine kugle s ravni koja se u prostoru nalazi ortogonalno prema zemljinoj osi. Najčešće se označavaju svaka deseta ili dvadeseta paralela.

Paralele opasuju Zemlju u smjeru istok - zapad i idu paralelno s ekvatorom, dok su meridijani okomiti na paralele, i uvijek dotiču kroz oba Zemljina pola. Ekvator je najveća paralela a prema sjeveru i jugu od njega paralele su sve kraće. Sjeverni i južni pol su najmanje paralele koje se nalaze 90° južno te 90° sjeverno od ekvatora. Za razliku od paralela, svi meridijani su jednako dugi i svaki polazi od jednog i završava na drugom polu. Razmak između dviju paralela je svuda približno 111 km.

Paralele se dijele na sjeverne i južne, ovisno o tome nalaze li se sjeverno ili južno od ekvatora, koji je prema tome nulta paralela i dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku. Dok on proizlazi iz prirode rotirajuće kugle, nulti meridijan u Greenwichu je proizvoljno dogovoren.

Veličina paralela i meridijana

[uredi | uredi kôd]

Polumjer paralele smanjuje se s kosinusom zemljopisne širine β prema polovima i zbog toga iznosi na kugli polumjera R točno r = R·cos β. Za razliku od toga, meridijani imaju uvijek jednak polumjer, jer polaze i završavaju na Zemljinim polovima.

Osobite paralele

[uredi | uredi kôd]

Osobite paralele su već spomenuti ekvator, obratnice, polarni krugovi i polovi.

Ekvator

[uredi | uredi kôd]

Zemljin ekvator je najduža paralela i dijeli ju na dvije polutke. Kad bi Zemlja imala oblik prave kugle, (R=6371,2 km), ekvator bi bio dug 40.032 km. No, Zemlja je spljoštena za 0,3 postotka, tako da je ekvator u stvarnosti dugačak 40.075 km, dok je dužina meridijana 40.009 km.

Obratnice

[uredi | uredi kôd]

Osobitost pojedinih obratnica, Rakove i Jarčeve, je u tome da ih određuje najsjeverniji i najjužniji položaj Sunca u zenitu na Zemlji. Zbog kosine ekliptike, obje se nalaze na 23°27' zemljopisne širine, sjeverno i južno. Na obratnicama podnevno sunce je točno u zenitu početkom astronomskog ljeta odnosno zime (na sjevernoj polutci to je 21. lipnja i 21. prosinca, a na južnoj obrnuto).

Polarni krugovi

[uredi | uredi kôd]

Polarni krugovi su, opet, one dvije zemljopisne širine gdje Sunce istih dana upravo više ne zalazi odnosno, više ne izlazi. Od sjevernog odnosno južnog pola udaljene su jednako kao i Jarčeva i Rakova obratnica od ekvatora i nalaze se na 66°33' sjeverne odnosno južne zemljopisne širine. U smjeru prema polovima polarni krugovi - koji se, radi astronomske refrakcije ustvari nalaze na oko ± 67°12' - omeđuju područja s pojavama polarnog dana ljeti i polarne noći zimi (traju od jednog do 26 tjedana).

Polovi

[uredi | uredi kôd]

Zemljini polovi nalaze se uvijek točno na 90° sjeverne odnosno južne zemljopisne širine. Oni su sasvim posebni, jer predstavljaju zapravo točku definiranu sjecištem svih meridijana.

Paralele se često koriste za razgraničenje između država odnosno regija, prije svega u Sjevernoj Americi.