Prijeđi na sadržaj

Pariški metro

Izvor: Wikipedija

Pariški metro (Métro de Paris)
slika
slika
Simbol koji služi pri označavanju stanica pariškog metroa. Često se smatra i logom
Opće informacije
Država Francuska
Grad Pariz i šira okolica
Otvaranje 19. srpnja 1900.
Elektrifikacija 750 V DC, treća tračnica
Operator RATP
Internetska stranica ratp.fr
Infrastruktura
Širina kolosijeka 1,435 mm
Linije 16 (numeracija 1-14, 3bis, 7bis)
Ukupna duljina svih linija 214 km
Vozni park 700 vlakova
Dijagram
dijagram
dijagram
Kategorija Podzemna željeznica
Vlak tipa MP73 na liniji 6 kod stanice Passy.

Pariški metro (francuski: Métro de Paris) je sustav gradsko-prigradske željeznice zatvorenog tipa, koji opslužuje Pariško metropolitansko područje (Pariz i njegovu širu okolicu). Tijekom više od stoljeća rada, ovaj metro je postao jedan od znamenitosti Pariza; ponajviše zbog originalnog i posebnog uređenja stanica u stilu secesije. Većina, odnosno 197 od 214 km sustava je podzemno. Pariški metro ima 16 linija, a numerirane su brojevima od 1 do 14, ali i 3bis te 7bis (što su, zapravo, ogranci linija 3 i 7 koji se računaju kao zasebne linije). Linije opslužuju 303 stanice, dok je na 62 moguće presjedanje na druge linije.

Oznaka na ulazu u metro stanicu. Ovakva vrsta oznake potječe iz 1909. godine.

Pariški metro je drugi najposjećeniji metro sustav u Europi (nakon moskovskog metroa), te deseti najposjećeniji u svijetu. Godine 2015. prevezao je 1.52 milijardi putnika, odnosno 4.16 milijuna na dan. Stanica Châtelet - Les Halles, s 5 metro linija i 3 RER linije, najveća je metro stanica na svijetu. Godine 2016. pariški metro sustav je rangiran kao najbolji transportni sustav na svijetu prema ITDP-u.

Vlak tipa MF67 na liniji 5 kod depoa Bobigny.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Prve linije pariškog metroa građene su metodom cut-and-cover.
Postaja Châtelet na liniji 14, otvorena 1998. godine.

Prva linija otvorena je 19. srpnja 1900. godine tijekom Svjetske izložbe. Cijeli sustav se brzo širio do Prvog svjetskog rata, tako da su pruge u samom gradu dovršene do 1920-ih. Proširenja prema predgrađima i prema široj okolici građena su od 1930-ih.

Nakon Drugog svjetskog rata metro je doživio modernizaciju i unaprjeđenje. Uvedene su novije kompozicije vlakova kako bi se udovoljilo zahtjevu povećanog prometa. Također se uvodi i novi podzemno-nadzemni tračnički sustav - RER, razvijan od 1960-ih. On sa svojih pet linija (A, B, C, D i E) predstavlja dodatnu željezničku mrežu za parišku regiju.





Linije

[uredi | uredi kôd]

La Défense - Château de Vincennes

  • otvoreno: 1900.
  • br. stanica: 25
  • duljina: 16.6 km
MP73 na liniji 6 prelazi Senu


Porte Dauphine - Nation

  • otvoreno: 1900.
  • br. stanica: 25
  • duljina: 12.3 km
MF67 na liniji 3 napušta stanicu Villiers

Pont de Levallois - Gallieni

  • otvoreno: 1904.
  • br. stanica: 25
  • duljina: 11.7 km
MP89 na liniji 4 ulazi u stanicu Denfert-Rochereau

Porte des Lilas - Gambetta

  • otvoreno: 1971.
  • br. stanica: 4
  • duljina: 1.3 km
MF01 na liniji 5 u stanici Gare d'Austerlitz


Porte de Clignancourt - Mairie de Montrouge

  • otvoreno: 1908.
  • br. stanica: 27
  • duljina: 12.1 km
Stanica Mirabeau koju opslužuje linija 10


Bobigny - Place d'Italie

  • otvoreno: 1906.
  • br. stanica: 22
  • duljina: 14.6 km
MF77 na liniji 13 ulazi u stanicu Liège


Charles de Gaulle - Étoile Nation

  • otvoreno: 1909.
  • br. stanica: 28
  • duljina: 13.6 km
MF67 na liniji 12 u stanici Solférino


La Courneuve - Villejuif, Mairie d'Ivry

  • otvoreno: 1910.
  • br. stanica: 38
  • duljina: 22.4 km


Louis Blanc - Pré Saint-Gervais

  • otvoreno: 1967.
  • br. stanica: 8
  • duljina: 3.1 km


Balard - Pointe du Lac

  • otvoreno: 1913.
  • br. stanica: 38
  • duljina: 23.4 km

Pont de Sèvres - Mairie de Montreuil

  • otvaranje: 1922.
  • br. stanica: 37
  • duljina: 19.6 km


Boulogne - Gare d'Austerlitz

  • otvaranje: 1923.
  • br. stanica: 23
  • duljina: 11.7 km


Châtelet - Mairie des Lilas

  • otvaranje: 1935.
  • br. stanica: 13
  • duljina: 6.3 km


Front Populaire - Mairie d'Issy

  • otvaranje: 1910.
  • br. stanica: 29
  • duljina: 13.9 km


Châtillon-Montrouge - Saint-Denis, Les Courtilles

  • otvoreno: 1911.
  • br. stanica: 32
  • duljina: 24.3 km


Saint-Lazare - Olympiades

  • otvorenje: 1998.
  • br. stanica: 9
  • duljina: 9 km

Vozni park

[uredi | uredi kôd]

Vozni park pariškog metroa sastoji se od vozila s čeličnim kotačima (označeni s "MF", franc. matériel fer) i od vozila s gumenim kotačima (označeni s "MP", franc. matériel pneu). Različite verzije iste vrste imaju, uz oznaku vrste, i dvoznamenkastu oznaku godine dizajniranja (npr. MF88, vozilo s čeličnim kotačima dizajnirano 1988. godine).

Budućnost

[uredi | uredi kôd]

Trenutačno se proširuju tri linije: 4, 8 i 12. Postoje i mnogi drugi zahtjevi za proširenje još nekih linija.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pariški metro
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pariški metro