Parlamentarna demokracija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Parlamentarne demokracija je sustav vlasti parlamentarizma, kojeg označava da sabor ili parlament koji je prethodno slobodno izabran od građana države donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.

Legitimnost sabora proizlazi kroz parlamentarne izbore na kojima glasačko tijelo građana, od kojeg proizlazi pučka suverenost, biraju državnu vlast.

Parlamentarna demokracija je oblik predstavničke demokracije: isključivo izabrani predstavnici naroda predstavljaju narod. Predstavnčika demokracija je alternativni oblik izravne demokracije, gdje narod izravno glasovanjem odlučuje o temeljnim političkim odlukama. Ali isto tako u parlamentarnim demokracijama u pojedinačnim slučajevima odluke donosi biračko tijelo putem referenduma.

Sabor kontrolira vladu. Ona odabire Premijera, a ponekad i druge članove vlade, a može im se izreći nepovjerenje. Vlada je odgovorna prema Parlamentu.

Parlament je također odgovoran za zakonodavstvo (zakonodavna vlast). Parlamentarne demokracije mogu biti republike (npr. Hrvatska, Njemačka, Mađarska, Turska), kao i monarhije (kao Nizozemska, Norveška, Španjolska). U parlamentarno demokratskim republikama, predsjednika države obično bira parlament. U oba oblika države predsjednik ima uglavnom reprezentativne funkcije, posebno pri reprezentiranju države u inozemstvu.

Parlamentarne demokracijame su u principu primijenje za javni rad. Rasprave i donošenje odluka su uvijek odvijaju otvoreno za javnost.

Zastupnici su u parlamentarnim demokracijama slobodni zastupnici naroda (imaju slobodni mandat) i nisu vezani za ugovore. Oni su samo obavezni prema njihovoj savjesti za svoje odluke mogu od strane birača biti kaznjeni samo ne-reizborom kod slijedečih izbora.