Parlamentarna demokracija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Parlamentarna demokracija je sustav vlasti parlamentarizma u kojemu sabor ili parlament, prethodno slobodno izabran od strane građana države (birača), donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.

Legitimnost sabora proizlazi kroz parlamentarne izbore na kojima glasačko tijelo građana, nositelja pučkog suvereniteta, biraju državnu vlast.

Parlamentarna demokracija je oblik predstavničke demokracije: isključivo izabrani predstavnici naroda predstavljaju narod. Predstavničkoj demokraciji je alternativni oblik izravna demokracija, gdje narod izravno glasovanjem odlučuje o temeljnim političkim odlukama. Ali isto tako u parlamentarnim demokracijama, u pojedinačnim slučajevima, odluke donosi biračko tijelo putem referenduma.

Sabor kontrolira vladu. Odabire premijera, a ponekad i druge članove vlade, a može im se iskazati i nepovjerenje. Vlada je odgovorna prema parlamentu.

Parlament je također odgovoran za zakonodavstvo (zakonodavna vlast). Parlamentarne demokracije mogu biti republike (npr. Hrvatska, Njemačka, Mađarska, Turska), kao i monarhije (kao Nizozemska, Norveška, Španjolska). U parlamentarnoim demokratskim republikama, predsjednika države obično bira parlament. U oba oblika države, državni poglavar (predsjednik republike ili monarh) ima uglavnom reprezentativne funkcije, posebno pri reprezentiranju države u inozemstvu.

Rasprave i donošenje odluka se principu odvijaju otvoreno za javnost.

Zastupnici su u parlamentarnim demokracijama slobodni zastupnici naroda (imaju slobodni mandat) i nisu vezani za ugovore. Oni su samo obavezni prema svojoj savjesti za svoje odluke mogu od strane birača biti kažnjeni samo ne-reizborom kod sljedećih izbora.