Referendum

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu;[1] podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne". Pojam referendum dolazi od osnovne latinske riječi refe čije značenje bi se moglo označiti "kao neodlučna borba ili igra" a riječ referendum označava "riješenu stvar, borbu ili igru".

Vrste referenduma[uredi VE | uredi]

Po raznim kriterijima razlikujemo više vrsta referenduma:

1. prema širini političke zajednice čiji pripadnici odlučuju neposredno referendumom, razlikujemo:

  • referendum na razini države kao cjeline: obuhvaća neposredno odlučivanje svih građana, birača unutar određene države
  • referendum na razini lokalne političko-teritorijalne jedinice ili tzv. lokalni referendum

2. odlučuje li se referendumom o donošenju odnosno o izmjeni Ustava ili zakona ili nekog drugog općeg akta, razlikuje se:

  • ustavotvorni referendum
  • zakonodavni referendum

Ako za promjenu bilo cijelog ili dijela ustava potrebno sudjelovanje birača, tj. naroda, tada govorimo o ustavotvornom referendumu, koji može biti apsolutno obavezan, relativno i fakultativno obavezan. Ako se za promjenu ustava traži odlučivanje samo od strane predstavničkog tijela, dakle bez utjecaja birača, tada govorimo o zakonodavnom referendumu.

Promjenu ustava mogu vršiti dva tijela:

  • ustavnotvorna skupština (konvent)
  • redovno zakonodavno predstavničko tijelo

Referendumi u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Hrvatski zakon o referendumu [2] određuje kako birači mogu zatražiti raspisivanje referenduma ako u roku od 15 dana prikupe 10% potpisa birača od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. U registru birača je na dan 12. svibnja 2013. bilo 4.514.984 birača, tj. hrvatskih državljana s pravom glasa u Republici Hrvatskoj [3], dok je u posljednjem popisu birača izbrojeno ukupno 3.738.708 birača s prebivalištem u Hrvatskoj [4].


Evo usporedbe hrvatskih uvjeta s onima u nekoliko europskih zemalja:[5]

  • Hrvatska: 4.284.889 stanovnika; 373.871 potpisa potrebno prikupiti u roku od 15 dana
  • Slovenija: 2.000.000 stanovnika; 40.000 potpisa potrebno prikupiti u roku od 30 dana
  • Švicarska: 7.400.000 stanovnika; 50.000 potpisa potrebno prikupiti u roku od 90 dana
  • Mađarska: 9.800.000 stanovnika; 200.000 potpisa potrebno prikupiti u roku od 120 dana


Inicijative za referendum u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

1. Godine 2007. HSP i braniteljske udruge skupljali su potpise za referendum o prekidu suradnje s Haaškim sudom. Prikupljen je potreban broj potpisa, ali je Ustavni sud ocijenio da su skupljeni uz proceduralne greške, pa referendum nije održan.[6]

2. Inicijativa "Odbora za referendum" za referendum o pristupanju Hrvatske NATO savezu u ožujku i travnju 2008. godine[7] prikupila je 124.457 potpisa hrvatskih građana.[8]

3. Krajem lipnja i početkom srpnja 2010. godine pet sindikalnih središnjica prikupilo je 717.149 važećih odnosno priznatih potpisa podrške građana RH za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu. Nakon što su potpisi prikupljeni, Vlada RH je povukla sporni Zakon o radu iz saborske procedure, te je Ustavni sud donio odluku da su prestale postojati pretpostavke za održavanje referenduma. Stoga referendum nije održan. [9]

4. Krajem 2009. Građanska inicijativa "More je kopno" sakupljala je potpise za referendum o arbitraži o hrvatsko-slovenskom razgraničenju. [5] [10]

5. Inicijativa "Referendumski ustanak" prikupljala je potpise u veljači 2013. godine za referendum o 4 pitanja; 1) jesu li građani za poništenje pretvorbe i privatizacije, 2) jesu li za zabranu rasprodaje državne imovine, prostora i resursa i 3) jesu li za zabranu proizvodnje, prometovanja i prodaje GMO proizvoda te 4) žele li i da se građani ponovno očituju jesu li za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.[11] Za svako pitanje prikupljeno je između 116.816 i 124.500 potpisa.

6. Inicijativa za referendum na lokalnoj razini u Dubrovniku[12] o izgradnji apartmanskog naselja uz golf na Srđu, skupila je potreban broj potpisa 2013. godine i raspisan je referendum, ali na njega nije izašao potreban broj birača, tj. više od 50% biračkog tijela.[13] 85 % Dubrovčana izjasnilo se protiv projekta. Izašlo je 11.977 od ukupno 38.007 Dubrovčana s pravom glasa (31,5 posto), za projekt se izjasnilo 1846 birača. Hrvatski političari, od ministara do gradonačelnika, pozivali su na bojkot referenduma odnosno bili su "za gradnju", a iz inozemstva su stizali pritisci "za gradnju"[14] Premijer Zoran Milanović govorio je o golf-resortu na Srđu kao o gotovoj stvari.[15] Aktivističke udruge bile su "za" ili se nisu protivile), nevažećih listića je 77, a 10.056 bilo je protiv izgradnje. [16][17]

7. Stožer za obranu hrvatskog Vukovara [18] 16. prosinca 2013. predao je Saboru RH 632.165 potpisa birača za raspisivanje referenduma o kvoti za primjenu Ustavnog zakona o pravima manjina.

Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koji određuje kvotu veću od predložene u zahtjevu za referendum još uvijek je na snazi [19].

Predloženo referendumsko pitanje glasi: Jeste li za to da se članak 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“ br. 155/02, 47/10, 80/10, 93/11) mijenja tako da glasi: „Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa, kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice.“

Vlada RH potvrdila je 3. srpnja 2014. da je prikupljeno dovoljno (576.388) valjanih potpisa [20] [21], a Ustavni sud je u svojoj odluci 12. kolovoza 2014. potvrdio da pitanje nije u suprotnosti s Ustavom, te da je do 2003. manjinski prag bio i viši od ovog predloženog u zahtjevu za referendum [22].

Ipak, Ustavni sud u svojoj je odluci naveo kako „nije dopušteno raspisivanje referenduma.“ [22]

8. Od siječnja 2015. hrvatske ekološke udruge razmatraju pokretanje akcije prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o istraživanju i vađenju nafte iz Jadrana . [23][24]

9. Neobvezujući referendum na lokalnoj razini u Pločama. Birači iz Ploča odlučivali su o izgradnji termoelektrane na ugljen od 800 MW u Pločama. Održan je 25. siječnja 2015. godine. Referendum je uspio. Izašlo je preko 60% birača, protiv je bilo više od 90%, čime su dbacili mogućnost gradnje potencijalnog velikog zagađivača cijele neretvanske doline i južne Dalmacije. Referendum je raspisalo Gradsko vijeće Ploča na Badnjak 2014., unatoč ranijim odlukama Gradskog vijeća Ploča i Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Velike zasluge oko organiziranja referenduma pripadaju Udruzi Lijepa naša i Udruzi Škanj.[25]

10. Savjetodavni referendum na lokalnoj razini u Labinštini. Održan 29. ožujka 2015. Birači su se izjašnjavali jesu li "za" ili "protiv" ugljena kao energenta termoelektrane Plomin C. Referendum nije uspio, jer je izašlo manje od 50 posto stanovnika Labina, Svete Nedelje, Raše, Kršana i Pićna. Ukupna izlaznost na referendum bila je oko 36 posto. Protiv izgradnje izjasnilo se 94 posto građana Labinštine koji su izašli na referendum. Lokalna samouprava je organizirala referendum. Lokalna samouprava je za plin kao energent buduće termoelektrane Plomin C, a protiv ugljena koji opasnim za okoliš i zdravlje ljudi.[26]

(Neka autor točke 10. pročita Članak 58. ovog Zakona (http://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-%28regionalne%29-samouprave) i nek odmah ispravi glupost koju je napisao! Savjetodavni referendum nema KVOTU! SVašta i svatko piskara po webu, sramota!)

11. fali „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ !

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=33717 (pristupljeno 19. kolovoza 2014.)
  2. http://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-(regionalne)-samouprave
  3. http://vijesti.hrt.hr/koliko-je-potpisa-potrebno-za-referendum
  4. http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13807
  5. 5,0 5,1 https://www.youtube.com/watch?v=gAlaSVvBJsE (pristupljeno 19. kolovoza 2014.)
  6. http://referendumi.org/povijest/prethodni-pokusaji/
  7. http://pollitika.com/odbor-za-referendum-o-natou Odbor za referendum o NATOu
  8. http://pollitika.com/odbor-za-referendum-o-natou-zakljucak Odbor za referendum o NATOu - zaključak?
  9. http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/801ce9bc39794c5dc1256c7d00392ded/c12570d30061ce54c12577c20033eea6/$FILE/U-VIIR-4696-2010.pdf Odluka Ustavnog suda. Pristupljeno 24. rujna 2013.
  10. http://www.vecernji.hr/vijesti/inicijativa-more-je-kopno-prikupila-oko-200-tisuca-potpisa-clanak-59809
  11. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/250763/Referendumski-ustanak-nije-skupio-dovoljno-potpisa.html 'Referendumski ustanak' nije skupio dovoljno potpisa
  12. [1]
  13. http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/653574/povijesni-uspjeh-dubrovcana-sakupili-potpise-za-referendum/
  14. Predsjednici Europske komisije i Izraela 'gnjave' Milanovića zbog Srđa?!
  15. Enis Zebić: U nedjelju referendum o golfu resortu na Srđu Radio Slobodna Evropa, 26. travnja 2013.
  16. Tomislav Klauški: Demokracija u Dubrovniku: Politika za Srđ, građani protiv, 24 sata, 1. kolovoza 2013.
  17. Radmila Kovačević: Referendum o Srđu nije uspio! Pogledajte kako investitori slave, Večernji list, 28. travnja 2013.
  18. http://stozerzaobranuhrvatskogvukovara.hr/
  19. http://www.propisi.hr/print.php?id=5271
  20. http://www.jutarnji.hr/arsen-bauk--stozer-je-prikupio-dovoljan-broj-potpisa-zareferendum-o-cirilici-/1203456/
  21. http://www.dalmacijanews.hr/clanak/c3wv-vlada-prikupljen-dovoljan-broj-potpisa-za-referendum-o-cirilici#/clanak/c3wv-vlada-prikupljen-dovoljan-broj-potpisa-za-referendum-o-cirilici
  22. 22,0 22,1 http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/00DF3D904C3CA481C1257D320052C3F2?OpenDocument
  23. 'Jadran nije privatni vrt, eksploataciju ugljikovodika na referendum' 04.03.2015
  24. Eko-udruge pokreću akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma protiv bušenja u Jadranu? 15. siječnja 2015.
  25. Prošao referendum u Pločama: 90,77% birača protiv termoelektrane na ugljen! 25.01.2015.
  26. Labinština: Propao referendum Labin, 29.03.2015.


Scale of justice.png Nedovršeni članak Referendum koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.