Patrijarhat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Oko značenja ovog pojma ne postoji opća suglasnost.

Patrijarhat je oblik društvene zajednice u kojoj je osnovna društvena jedinica muški rod, a grupa je povezana srodstvom po muškoj liniji. (sociologija)

Patrijarhat - ugovor u sebi sadrži mehanizam koji je ostatak starog svijeta očinskog prava, koje je prethodilo novom građanskom svijetu utemeljenom na ugovoru. Status, koji je svojstven za patrijarhat, općenito može karakterizirati pripisanost, što znači da ljudska bića rađanjem dobivaju određeni društveni položaj uslijed unaprijed pripisanih značajki kao što su spol, dob, boja kože i dr. Kroz ugovor, koji je svojstven građanskom društvu, status poprima značenje postignutog položaja, što se smatra odlikom novog građanskog društva. (politologija)

Tri objašnjenja patrijarhata[uredi VE | uredi]

Tradicionalni patrijarhat , - odnosi koji se temelje na moći i očinsku vlast. Očinska vlast u građanskom društvu postaje metafora za vladara kojem se pokoravaju podanici. U građanskom društvu vladar je zakon. Kao jedan od načina postanka političkog društva vidi u udruživanju velikog broja patrijarhalnih porodica.

Klasični patrijarhat - teorija političkog prava i političke pokornosti; sinovi se rađaju podložni očevima, a time i politički podčinjeni. Politička je moć očinska, a proizlazi iz očeve prokreativne moći. Političko se pravo smatralo prirodnim. Moć oca je paternalna. U društvenom smislu prokreacija se monogenetski smatra posljedicom prokreativne snage očeva sjemena. Neke značajke toga prisutne su i danas.

Moderni patrijarhat - bratski, ugovorni i strukturira kapitalističko građansko društvo. Temelji se na bratstvu kao kategoriji koju ne povezuje srodstvo, nego činjenica da je netko muškarac i odnosi se na javnu sferu. Većina teoretičara ugovora smatra da je obitelj prirodna institucija i da očeva vlast proizlazi iz njegove prokreativne moći, iako se može temeljiti i na pristanku. Hobbes nasuprot tome tvrdi da je obitelj «umjetna» institucija, pa je očevo pravo sukladno tome, konvencionalne, ugovorne prirode te počiva na sili. Još jedno nagađanje o podrijetlu patrijarhata govori da je u početku društvenog postanka društveni život bio uređen prema majčinskom pravu (matrijarhat), a srodstvo se gledalo matrilinijski. Spolni promiskuitet onemogućavao je utvrđivanje očinstva.

Nastanak patrijarhata[uredi VE | uredi]

Predpatrijahalna društva: matrijarhat?[uredi VE | uredi]

Dokazi ukazuju na to da su u najmalađem dobu, dakle oko 7000 godina pr. Kr., na području današnje Europe i male Azije živjele veoma razvijene kulture, koje su njegovale poljoprivredu. U to doba žene su igrale važnu ulogu - ekonomski kao radnice, duhovno kao svećenice, te je njihova društvena uloga bila naglašena. Rodbinske veze su se oslanjale na matrijarhat, dakle kćerke su nasljeđivale svoje majke. Muškarci su imali jednako važne uloge kao trgovci i zanatlije, i kako se čini u to doba nije bilo ratova. Važni centri ove rane kulture bili su na Balkanu, područje današnje Turske i pred-Asirske kulture na području današnjeg Irana.

Patrijarhat[uredi VE | uredi]

Danas postoje mnogobrojna objašnjenja i teorije o nastanku patrijarhata. Narodi koji su naseljavali područje Europe vjerojatno su se društvenim prilikama razvijali u pravcu patrijarhata. Sve promjene se mogu dovesti u vezu sa azijatskim plemenima konjanika, koji su zbog suše i naglog porasta broja stanovnika morali napustiti svoje područje. Do ovog procesa seobe došlo je veoma rano (otprilike 3500 pr. Kr.) Formiranje patrijarhata, marginalizacija žena i oružani sukobi nalaze zajedničke korjene. Stalni ratovi i osvajanja doveli su do dominacije patrijarhalnih kultura. Ove kulture su bile okosnica stvaranja europske civilizacije (Grčke i Rimskog carstva). Posljednji centar stare, veoma razvijene poljoprivredne kulture, koju su vodile žene bio je na Kreti, koji je nestao u drugoj polovini drugog stoljeća pr. Kr. zbog posljedica prirodnih katastrofa.

Oblici i stilovi vodstva

Ateokracija | Anarhija | Demokracija | Geniokracija | Gerontokracija | Meritokracija | Matrijarhat | Ohlokracija | Panarhizam | Patrijarhat | Plutokracija | Teokracija | Tehnokracija