Prijeđi na sadržaj

Petar II. Karađorđević

Izvor: Wikipedija
Petar II. Karađorđević
Petar II. Karađorđević
kralj Jugoslavije
Vladavina9. listopada 1934.29. studenoga 1945.
Prethodnikkralj Aleksandar I. Karađorđević,
Nasljedniknitko
Regentknez Pavle Karađorđević
Suprugakraljica Aleksandra Karađorđević
DjecaAleksandar II. Karađorđević
Puno imePetar Aleksandrov Karađorđević
DinastijaKarađorđevići
OtacAleksandar I. Karađorđević
MajkaMarija od Rumunjske
Rođenje6. rujna 1923., Beograd, Kraljevina SHS
Smrt3. studenoga 1970., Denver, Sjedinjene Američke Države
Pokop26. svibnja 2013.
crkva sv. Đorđa, Oplenac
Vjerapravoslavlje
Normativni nadzor


Petar II. Karađorđević (Beograd, 6. rujna 1923.Denver, SAD, 3. studenoga 1970.), bio je posljednji jugoslavenski kralj.

Dolazak na vlast

[uredi | uredi kôd]

Najstariji sin kralja Aleksandra I. Karađorđevića i kraljice Marije rođen je u Beogradu 1923. Kraljem postaje 9. listopada 1934., nakon atentata na njegovog oca, kralja Aleksandra I., u Francuskoj. U njegovo ime Jugoslavijom su, po kraljevoj oporuci, trebali vladati namjesnici knez Pavle Karađorđević (1893. – 1976.), Ivo Perović ban Savske banovine i Radenko Stanković senator i dvorski liječnik, ali je vlast i sve odluke pripala Pavlu Karađorđeviću a ostala dva namjesnika samo su figurirali na toj dužnosti. Nakon ožujskog puča 1941. knez Pavle Karađorđević skinut je s vlasti i protjeran u Grčku a maloljetni kralj Petar II. Karađorđević proglašen je punoljetnim.

Ženidba kralja Petra II. u Londonu 1944. Na slici: Henry, vojvoda od Gloucestera; princeza Marina, vojvotkinja od Kenta, Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva, kralj Petar II. od Jugoslavije, kralj Haakon VII. od Norveške, kraljica Aleksandra, princeza Aspasia, kralj Đuro II., kralj Grčke, princ Bernhard od Lippe-Biesterfelda. Prvi red: kraljica Elizabeta od Velike Britanije, princ Richard od Gloucestera i kraljica Wilhelmina od Nizozemske.

Nakon sloma Jugoslavije u Travanjskom ratu kralj Petar II. emigrirao je s Vladom u Atenu, potom u Kairo, pa u Palestinu, a od rujna 1941. pa sve do kraja rata s Vladom boravio je u Londonu.

Abdikacija

[uredi | uredi kôd]

Kralj Petar II. je abdicirao tako što je u ulozi šefa države 7. ožujka 1945. imenovao Regentsko vijeće u sastavu: Srđan Budisavljević, Ante Mandić i Dušan Sernec s ovlaštenjem da s Narodnim komitetom za oslobođenje Jugoslavije (NKOJ) oformi zajedničku Privremenu vladu i prihvati nominaciju nove Vlade na čelu s Josipom Brozom Titom, za koju je Vijeće dalo suglasnost 29. studenoga 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ).[1]

Taj nadnevak, kada je po međunarodnom pravu stvorena Druga Jugoslavija, od tada je obilježavan kao jugoslavenski praznik, Dan Republike. Nakon uvođenja jednostranačkog sustava, komunisti su taj praznik tumačili kao slavljenje Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. studenoga 1943. (taj je datum bio upisan u grb FNRJ/SFRJ).

Karađorđević je u egzilu živio u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, i Italiji. Nova vlast mu je zabranila povratak u Jugoslaviju i oduzela državljanstvo, njemu i cijeloj kraljevskoj obitelji.

Politički bio je aktivan do smrti, surađivao je sa Srpskom pravoslavnom crkvom i srpskom emigracijom. Dana 3. studenoga 1970. u Denveru umro je od ciroze jetre uslijed dugotrajne borbe s depresijom i alkoholizmom, a pokopan je u manastiru Srpske pravoslavne crkve Sveti Sava u Libertyville, Illinois. Time je postao jedini europski vladar koji je pokopan na teritoriju Sjedinjenih Država.[2]

Na zahtjev svoje obitelji i Vlade Republike Srbije, njegovi posmrtni ostatci preneseni su iz SAD-a i 26. svibnja 2013. pokopani u obiteljskoj grobnici u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu, u Srbiji.

Iz braka s grčkom princezom Aleksandrom (1921.1993.) ima sina jedinca Aleksandra (1945.), koji od 2000. godine živi u Beogradu.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]