Pokolj u Briševu 24. i 25. srpnja 1992.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Briševo na karti BiH
Briševo
Briševo
Briševo u župi Stara Rijeka

Pokolj u Briševu je bio ratni zločin, počinjen početkom rata 24. i 25. srpnja 1992.

Počinili su ga srpski vojnici nad Hrvatima iz sela Briševa u župi Stara Rijeka, 4 km južno od Prijedora.

U selu u kojem je živjelo nešto manje od 400 stanovnika, mahom Hrvata, pobijeno je na svirepe načine barem 67 hrvatskih mještana; napadači su dodatno silovali pretežni broj mlađih žena i djevojaka.

Tijek događaja[uredi | uredi kôd]

Nakon što su srpske snage nasilno uspostavile svoje civilne vlasti u općinama Prijedor i Sanski Most su, za razdoblju od 22. do 30. svibnja 1992. su dale ultimatum nesrbima u ljubijskom kraju, u kojemu su tražili od istih da “srpskim vlastima” predaju svo naoružanje u svom posjedu. Za potvrdu ozbiljnosti svojim prijetnjama, ultimatum je bio poduprijet prethodnim granatiranjem nesrpskih sela.

Nakon svih tih poteza novih srpskih vlasti, ljubijski Hrvati i Muslimani su udovoljili zahtjevima iz ultimatuma, s time da su neka sela predavala oružje još par dana poslije, pa su tako učinili i Hrvati u Briševu i Staroj Rijeci 31. svibnja 1992.

Unatoč predaji oružja, nove srpske vlasti se ne zadovoljavaju time, pa uskoro bez ikakvog razloga uhićuju članove HDZ-a i SDA i većinu bogatijih i uglednih Hrvata i Muslimana iz ljubijske okolice te ih odvode u sabirne logore u Sanski Most (Krings) i u prijedorsku okolicu (Keraterm, Trnopolje i Omarsku).

Nasilno uspostavljene srpske vlasti su prisilno mobilizirali sve vojno sposobne Hrvate i Muslimane u srpsku vojsku, a oni koji su se usprotivili tome su odvedeni u logore.

Unatoč tome što su Hrvati i Muslimani predali oružje u tom razdoblju, već 30. svibnja je Radio-Prijedor prenosio poruke "“Kriznog štaba srpske opštine Prijedor" "oružanom napadu na grad Prijedor i na srpski narod" i o "borbama sa ustaško - muslimanskim snagama", stvarajući neprijateljsku atmosferu prema tamošnjim Hrvatima i Muslimanima.[1]

Miroljubljivo i popustljivo držanje domaćih Hrvata nije pomogla. Brigade iz sastava "Banjalučkog korpusa Srpske vojske", 5. kozaračke brigada iz Prijedora i 6. krajiška brigada iz Sanskog Mosta, uz pomoć stanovitog broja Srba iz susjednih sela su 24. i 25. srpnja, nakon vatrene pripreme topništvom i minobacačima, a potom su ušle u sela Briševo, Raljaš i Muštanica (kod Stare Rijeke).

Pokolj[uredi | uredi kôd]

Preživjeli mještani svjedoče da su srpski napadači žrtve tukli do iznemoglosti, noževima im presijecali tetive na rukama i nogama, rezali im komade mesa s tijela, ubadali noževima, rezali, odsijecali noseve, uši, spolne organe, parali trbuhe, lomili rebra, klali ih, ubijali ih drvenim toljagama i krampovima. U mnogo slučajeva, Srbi su primoravali majke, supruge i djecu da promatraju brutalnosti nad muškarcima. Gotovo sve mlađe žene i djevojke su silovane.[2]

Srpski napadači ubili na okrutan način barem 67 nenaoružana civila[1][3]), katolika Hrvata, među kojima je bio veliki broj starijih osoba i djece (broj sadrži, po svoj prilici, i 13 Hrvata ubijenih u pokolju u Muštanici, usporedi broj na "Lokacije masovnih stratišta", "preko 55 civila Hrvata sela Briševo"[1]).

Nekoliko obitelji je pobijeno do zadnjeg člana. Najmlađa žrtva imala je 14, a najstarija 81. godinu.[4]

25. srpnja, pripadnici sanskomošćanske srpske 6. krajiške brigade su uhitili još 40 civila Hrvata i Briševa i Stare Rijeke i zatvorili ih u logor Krings u Sanskom Mostu.[1]

U prvoj polovici srpnja 1993. je zabilježeno da su blokirane prometnice koje su vodile kraj područja s masovnim grobnicama, a nakon odblokiranja, primijećeno je da su na mjestima masovnih grobnica vršena raskopavanja i navoženja nove zemlje, sve u cilju zametanja tragova.

Prvotne poznate lokacije su nekoliko masovnih i pojedinačnih grobnica su na području Briševa.[1]

Kao nastavak tog pohoda, župna crkva i kuća u Staroj Rijeci su opustošene i minirane, a uskoro se skoro se se svi rimokatolički vjernici (preko 1500 župljana) iz te župe raselili.

Kasniji događaji[uredi | uredi kôd]

O 370 Hrvata koji su živjeli u briševu 1991. godine, njihov broj je na popisu 2013. godine opao na samo 4.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo je, kao jedan od zapovjednika srpskih postrojbi koje su izvršilo pokolje. Nakon podizanja optužbe, pronađen je u studenom 2018. godine mrtav; prema ocjeni policije, riječ je o samoubojstvu vatrenim oružjem.[5]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e HICInačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2016. Pregled događanja na području SZ Bosne
  2. Petar Horvatić. 24. srpnja 2019. 24. srpnja 1992. Briševo – zašto je najveći pokolj Hrvata u Bosni, kojeg su počinili Srbi, ostao nepoznat?. Narod.hr. Pristupljeno 24. srpnja 2019.
  3. Katolici.org 15 godina od stradanja Hrvata u Briševu
  4. 26. srpnja 2019. Pokolj u Briševu (Briševo - Općina Prijedor). AntiDayton. Pristupljeno 24. srpnja 2019.
  5. HINA. BiH: Ubio se optuženi za pokolj Hrvata u Briševu. 22. studenog 2018. N1. Pristupljeno 24. srpnja 2019.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]