Pokolj u Briševu 24. i 25. srpnja 1992.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Briševo na karti BiH
Briševo
Briševo
Briševo u župi Stara Rijeka

Pokolj u Briševu je bio ratni zločin, počinjen početkom srpske agresije na BiH 24. i 25. srpnja 1992..

Počinili su ga srpski vojnici nad Hrvatima iz sela Briševa u župi Stara Rijeka, 4 km južno od Prijedora.

Tijek događaja[uredi VE | uredi]

Nakon što su srpske snage nasilno uspostavile svoje civilne vlasti u općinama Prijedor i Sanski Most su, za razdoblju od 22. do 30. svibnja 1992. su dale ultimatum nesrbima u ljubijskom kraju, u kojemu su tražili od istih da “srpskim vlastima” predaju svo naoružanje u svom posjedu. Za potvrdu ozbiljnosti svojim prijetnjama, ultimatum je bio poduprijet prethodnim granatiranjem nesrpskih sela.

Nakon svih tih poteza novih srpskih vlasti, ljubijski Hrvati i Muslimani su udovoljili zahtjevima iz ultimatuma, s time da su neka sela predavala oružje još par dana poslije, pa su tako učinili i Hrvati u Briševu i Staroj Rijeci 31. svibnja 1992..

Unatoč predaji oružja, nove srpske vlasti se ne zadovoljavaju time, pa uskoro bez ikakvog razloga uhićuju članove HDZ-a i SDA i većinu bogatijih i uglednih Hrvata i Muslimana iz ljubijske okolice te ih odvode u sabirne logore u Sanski Most (Krings) i u prijedorsku okolicu (Keraterm, Trnopolje i Omarsku).

Nasilno uspostavljene srpske vlasti su prisilno mobilizirali sve vojno sposobne Hrvate i Muslimane u srpsku vojsku, a oni koji su se usprotivili tome su odvedeni u logore.

Unatoč tome što su Hrvati i Muslimani predali oružje u tom razdoblju, već 30. svibnja je Radio-Prijedor prenosio poruke "“Kriznog štaba srpske opštine Prijedor" "oružanom napadu na grad Prijedor i na srpski narod" i o "borbama sa ustaško - muslimanskim snagama", stvarajući neprijateljsku atmosferu prema tamošnjim Hrvatima i Muslimanima. [1]

Sva ta popuštanja domaćih Hrvata nisu pomogla. Brigade iz sastava "Banjalučkog korpusa Srpske vojske", prijedorska 5. kozarska brigada i sanskomošćanska 6. krajiška brigada, uz pomoć Srba iz susjednih sela su 24. i 25. srpnja napravile mješoviti napad topništvom, minobacačima i pješaštvo, a potom su ušle u sela Briševo, Raljaš i Muštanica (kod Stare Rijeke).

Nenaoružane civile su srpski napadači ubili na okrutan način 63 civila [1] (kasnije se ustanovilo još četvero mrtvih, čime se došlo do broja od 67 ubijenih civila [2]), katolika Hrvata, među kojima je bio veliki broj starijih osoba i djece (broj sadrži, po svoj prilici, i 13 Hrvata ubijenih u pokolju u Muštanici, usporedi broj na "Lokacije masovnih stratišta", "preko 55 civila Hrvata sela Briševo" [1]).

25. srpnja, pripadnici sanskomošćanske srpske 6. krajiške brigade su uhitili još 40 civila Hrvata i Briševa i Stare Rijeke i zatvorili ih u logor Krings u Sanskom Mostu.[1]

U prvoj polovici srpnja 1993. je zabilježeno da su blokirane prometnice koje su vodile kraj područja sa masovnim grobnicama, a nakon odblokiranja, primijećeno je da su na mjestima masovnih grobnica vršena raskopavanja i navoženja nove zemlje, sve u cilju zametanja tragova.

Prvotne poznate lokacije su nekoliko masovnih i pojedinačnih grobnica su na području Briševa.[1]

Kao nastavak tog pohoda, župna crkva i kuća u Staroj Rijeci su opustošene i minirane, a uskoro se skoro se se svi rimokatolički vjernici (preko 1500 župljana) iz te župe raselili.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 HIC Pregled događanja na području SZ Bosne
  2. Katolici.org 15 godina od stradanja Hrvata u Briševu

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]