Pokriveno r

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Glasovne
promjene
Nepostojano a
Nepostojano e
Navezak
Vokalizacija
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po mjestu tvorbe
Prijeglas
Prijevoj
Refleksi jata
Ispadanje suglasnika
Pokriveno r

Pokriveno r je naziv za pisanje i izgovor kratkoga jekavskoga jata iza slova r. U povijesti suvrjemenoga hrvatskoga jezikoslovlja i hrvatskoga pravopisa jednako kako i danas pokriveno r je jedno od gorućih pitanja hrvatskoga pravopisa. O izgovoru kratkoga jata iza r postoje tri skupine s takovim r :

  • r dolazi na početku riječi ili je ispred njega otvornik (rječnik, rječica, korjenčić, gorjeti...) - nepokriveno r
  • ispred r dolazi koji zatvornik, ali je ispred r tvorbena granica (odrješnica, odrješenje...) - polupokriveno r
  • r dolazi iza zatvornika, i nije na tvorbenoj granici (grjehota, grješan, vrjemena, strjelica, unaprjeđivati...) - pokriveno r

Povijest pokrivenoga r[uredi VE | uredi]

U hrvatskoj književnosti pisanoj na jekavskom izričaju jata, bilježe se razni oblici pokrivenoga r. Pisci u starodubrovačkoj književosti u kojih se pokriveno r redovito piše, pa tako imamo pače i oblike koji su neprozirnoga iskona kako primjerice riječi srjeća, vrjeća, rjepa, srjetati, rjezati, mrježa, brjeme... naravno uz grješnik, grjehota, vrjemena, strjelica... i ine. Nu, kako je vrijeme odmicalo taj pokriveni r se polahko počeo gubiti, tako riječi neprozinoga iskona su ubrzo otpale i u kasnijoj dubrovačkoj književnosti više ne ima oblika srjeća, vrjeća, srjetati, rjepa, rjezati, mrježa, brjeme..., nego isključivo sreća, vreća, sretati, repa, rezati, mreža, breme..., ali riječi prozirne tvorbe grješnik, grjehota, vrjemena, strjelica... pišu se razno

Za vrijeme Ilirskoga preporoda vraćaju se mnogi oblici koji su u izgovoru već odavno ispali, pa tako imamo ove oblike srjeća, vrjeća, srjetati, trjebati, rjezati, mrježa, brjeme, srjedina... naravno kako to već biva nisu svi pisci dosljedni.

Nakon preporoda razni pisci razno pišu, te tako ne ima stalnosti u pisanju ili ne pisanju pokrivenoga r. Ljeta 1893., nakon pobjede vukovaca u prvom službenom pravopisu Broz-Boranić propisuje se grješnik, grješna, pogrješka, okrjepa... ali dremljiv, vremena, sredina...

Po ulasku u zajedničku državu nad hrvatskim se jezikom počelo vršiti nasilno posrbljavanje hrvatskoga jezika te pravopisa, pa tako nije bilo mjesta za tužno pokriveno r. Uz kratko vrijeme tijekom NDH i pravopisa Cipra-Klaić u kojem se propisuju oblici pogrješka, pogrješan... ali opreka, okrepljiv..., u hrvatskom se pravopisu isključivo propisuje ekavski pokriveni r.

U novije vrijeme od osamostaljenja države, vrše se žustre jezikoslovne rasprave o pitanju pokrivenoga r, u pravopisu Babić-Finka-Moguš propisuju se oblici grješan, grješnik, drjemljiv, strjelica, pogrješka, okrjepa..., a na 12. sjednici Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika zaključuje se da se ne smije nikoga ispravljati ako piše pokriveni r tamo gdje je tvorba prozirna vrjemena, grješnik, trjebitelj...

Nakon toga postupnoga vraćanja hrvatskoj pravopisnoj baštini, dolazi opet do prijevrata, i nakon ukinuća Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika 2012. i službeno proglašenje novoga pravopisa Instituta za jezik i jezikoslovlje unatoč protivljenju velikoga broja stručnih osoba i jezikoslovaca, u Hrvatski jezik se opet unosi razor. Pa tako ni danas, a ni u skoroj budućnosti pitanje pokrivenoga r neće biti riješeno.

Vrela[uredi VE | uredi]

  • Hrvatski pravopis, Broz-Boranić
  • Koriensko pisanje, A. B. Klaić
  • Hrvatski pravopis, Cipra-Klaić
  • Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Anić-Silić
  • Hrvatski pravopis, Babić-Finka-Moguš