Policijski zatvor u staroj zgradi Općine u Splitu

Koordinate: 43°30′47″N 16°26′36″E / 43.51316°N 16.44330°E / 43.51316; 16.44330
Izvor: Wikipedija

Policijski zatvor u staroj zgradi Općine, policijski zatvor u Splitu. Nalazio se je na početku današnje Vukovarske ulice u Splitu.[1]

Tijekom talijanske okupacije u drugome svjetskom ratu kroz ovaj je zatvor prošlo preko 10.000 ljudi. Spavali su na daskama i betonu. U prosjeku je u sobi bilo po 20 do 30 ljudi. Uvjeti su bili loši, kao i u ostalim zatvorima: puni ušiju, stjenica, bilo je puno svraba. Zatočenici nisi imali prave nužnike, nego su u ćelijama obavljali nuždu obavljali u kible. Praznile su se samo jednom i to ujutro, pa bi do večeri bile pretrpane, a smrad je bio nepodnošljiv. Ovaj je zatvor osobito bio pretrpan da su zatvorenici morali spavati na boku, a mnogi su morali spavati ispod dasaka na betonu.[1]

Bio je na zlu glasu po zlostavljanju zatvorenika. Osumnjičenici su saslušavani i strahovito mučeni. Do smrti su u njemu mučeni pored ostalih Ćiro Gamulin, Jerko Ivančić i ini. Zatvorenici su u skupinama odvođeni na strijeljanje u Trogir i Šibenik.[1]

Nakon pada Italije rujna 1943. godine partizanska vlast dolazi uskoro u Split. Želeći zatrti i simbolički tragove patnjâ i strašnu prošlost, splitski su rodoljubi spalili zatvorske prostore. Drugi spaljeni zatvor bio je sudski zatvor na Obali.[2]

Ostali zatvori imali u Splitu imali su različite namjene i tretman: zatvor u Nodilovoj zgradi bio je mjesto masovnijeg zatvaranja građana poslije izvršenih racija, u Spinutu je bio zatvore za mladež ("napredne omladince" u komunističkom nazivlju), ispred Zlatnih vrata gdje je danas spomenik Grguru Ninskom bio je prihvatni logor te ini zatvori.[3]

Danas je na mjestu gdje je bio zatvor veliki Spomenik političkim zatvorenicima, interniranima i deportiranima.[1] Podignut je između današnjih upravnih zgrada Splitsko-dalmatinske županije. Arhitekt Vuko Bombardelli osmislio je arhitektonsko rješenje. Skulpturu je izradio akademski kipar Željko Radmilović. Spomenik je otkriven 26. listopada 1976., na 32. obljetnicu nadnevka koji se u doba Jugoslavije obilježavala kao Dan oslobođenja Splita.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d (): Listopad 1944. - svibanj 1945. Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 22. lipnja 2020.
  2. a b (): Spomen-obilježja NOB-a u Splitu Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 25. lipnja 2020.
  3. Krešimir Sršen: Ovdje je sloboda u lancima bila kršila okove razvijala krila Prigodni govor kod spomenika žrtvama fašizma u gradu Splitu 21. lipnja 2013. SABH. Pristupljeno 25. lipnja 2020.