Polikondenzacija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Polikondenzacija je najzastupljeniji oblik stupnjevite polimerizacije, kemijske reakcije gdje velik broj monomera povezuje se kovalentnim vezama u polimere. Osim stupnjevite polimerizacije, prema reakcijskom mehanizmu i kinetici polimerizacija može biti i lančana.[1]

U polikondenzaciji nastaju još jedni spojevi, osim glavnog proizvoda, polimera. Sporedni proizvodi su niskomolekulski. U njih ubrajamo spojeve kao što su voda, alkohol, amonijak i sl. Poznati primjeri polikondenzacija su nastajanje poliestera, poliamida, aminoplasta, fenolformaldehidnih i epoksidnih polimera (polimerni materijali).[1]

Rast polimerskih lanaca razvija se kondenzacijskim reakcijama između molekula svih stupnjeva polimerizacije. Raniji pojam "polikondenzacija" bio je istoznačan ppojmu "kondenzacijska polimerizacija". Treba uočiti da su obije sadašnje definicije polikondenzacije i polimerizacije kondenzativnog lanca obuhvaćene ranijim pojmom polikondenzacije.[2]

Koraci rasta su prema obrascu:[2]

P x + P y → P x + y + L

{ x } ∈ { 1 , 2 , ... ∞ } ; { y } ∈ { 1 , 2 , ... ∞ }

gdje su P x i P y lanci stupnja polimerizacije, a x i y, respektivno, i L nusproizvod niskomolarne mase.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 "Polimerizacija". Zagreb: Hrvatska enciklopedija LZMK. (pristupljeno 15. prosinca 2017.)
  2. 2,0 2,1 Natuknica polycondensation. In: IUPAC Compendium of Chemical Terminology (the “Gold Book”). 2. izd. Compiled by A. D. McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: http://goldbook.iupac.org (2006-) created by M. Nic, J. Jirat, B. Kosata; updates compiled by A. Jenkins. ISBN 0-9678550-9-8. doi:[1] Inačica: 2.3.3. (engleski). Zadnje ažuriranje 24. veljače 2014. (pristupljeno 16. prosinca 2017.)