Porer (Medulin)
| Porer | |
|---|---|
 Otočić Porer sa svjetionikom. | |
.jpg)
← Porer | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°45′28.6″N 13°53′27″E / 44.757944°N 13.89083°E |
| Država | |
| More | Jadransko more |
| Otočje | Medulinsko otočje[1] |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0,002795 km2[2][3] |
| Duljina obale | 0,192 km[2] |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | nenaseljen |
  Porer Porer na zemljovidu Istarske županije  | |
Porer je malena stalno nenaseljena kamenita hrid sa svjetionikom "Hrid Porer" koja leži 1,7 km jugozapadno od kopna Istarskoga poluotoka.
Površina otoka je 2.795 m2,[2][3] duljina obalne crte 192 m,[2] a visina bez svjetionika 3 metara.[3]
Geografija[uredi | uredi kôd]
Porer je najjužniji otočić u premanturskom akvatoriju, koji leži oko 2,4 km jugozapadno od rta Kamenjaka. Otočić s promjerom od oko 80 metara, stjenovit je greben koji strši iznad morske razine. Godine 1846. na njemu je izgrađen svjetionik visok 34 metra.
Plaže i podmorje[uredi | uredi kôd]
Zbog jakih morskih struja, koje pri snažnijem vjetru dosežu brzinu do tri čvora, Porer nije preporučljiv za kupanje, posebice ne za djecu. Struje oko otočića vrlo su snažne tijekom cijelog dana, tako da se ni dobrim plivačima ne preporučuje udaljavanje od obale više od pedesetak metara. Valovi su izrazito jaki, posebice zimi.[4]
Podmorje blizu otočića Porera atraktivno je za ronjenje, a karakteriziraju ga pličine i podmorske litice. Područje Porera bogato je ribolovno područje u kojem se može uloviti gotovo 90% vrsta riba koje žive u Jadranu.[4]
U okolnim pličinama Kršin, Fenoliga i Veliki Balkun ostaci su brodova koji su potopljeni za nevremena oko Porera[4]
Na kamenom prizemlju zgrade svjetionika, koja se može iznajmiti za odmor, betonirano je dvorište. Opskrba je po prethodnom dogovoru s opskrbljivačem moguća njegovim brodom.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Medulinski arhipelag, pristupljeno 3. lipnja 2020.
- ↑ a b c d Pregled, položaj i raspored malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića (PDF). Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. rujna 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ a b c Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ a b c Svjetionik Rt Crna Punta, istra.hr, pristupljeno 27. srpnja 2020.