Istra

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "poluotok".
(Primjeri uporabe predloška)
Koza – Simbol Istre, nalazi se i u štitu u kruni grba Republike Hrvatske i na grbu Istarske županije
Istra
Rt Kamenjak u Istri
Istarska narodna nošnja

Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra[1]) je najveći hrvatski i jadranski poluotok. Nalazi se na zapadnom dijelu Hrvatske, na sjevernome dijelu Jadrana, na teritoriju Hrvatske, Slovenije i Italije.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Zemljopisna granica Istre ide linijom od uvale Milje (tal. Muggia), do uvale Preluka. Zapadna obala Istre je plića i razvedenija, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:

  • Crvena Istra (zapadna obala) – gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
  • Siva Istra (središnja Istra) – zbog sivog glinenastog tla
  • Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) – zbog kamenitog tla

Istočna obala Istre (tzv. Liburnija, odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav), odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva gravitiraju Rijeci, pa je prilikom kreiranja županija 1993. godine taj dio Istre administrativno dodijeljen Primorsko-goranskoj županiji, dok veći dio hrvatskoga dijela Istre koji gravitira Puli administrativno se nalazi u Istarskoj županiji, koja se prostire na površini od 2.813 km². Važniji gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Buje, Umag, Novigrad, Labin, Buzet, Motovun (svi u Hrvatskoj), te Kopar i Piran u Sloveniji.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Naziv Istra potječe od imena prapovijesnog plemena / naroda Histri, koje je živjelo u tom području. Rimljani Histre opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda – 178. i 177. godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon. Zadnji otpor Histri su pružili u svom sjedištu Nezakciju (lat. Nesactium) pokraj Pule. Prema Titu Liviju, posljednji branitelji, uključujući i posljednjeg kralja Epulona život su si oduzeli bacivši se sa zidina grada. Po tome događaju Nezakcij se često uspoređuje s Masadom.

Nakon pada Zapadnog Rimskog carstva, Istrom su naizmjence vladali Bizant i Sveto Rimsko Carstvo. Od sredine 15. stoljeća veći dio Istre dolazi pod vlast Mletačke Republike, a nakon njenog nestanka Istrom vlada Austrijsko Carstvo, uz kratkotrajni prekid kada u sklopu Ilirskih provincija u Istri vlada Francuska. Nakon I. svjetskog rata Istra biva pripojena Kraljevini Italiji, a Hrvatske i Slovenske težnju za priključenjem Istre prihvaća politika Kraljevine Jugoslavije, koja je s Italijom bila u napetim odnosima. Velika Britanija obećava pučistima koji su 1941. godine izvršili državni udar u Kraljevini Jugoslaviji sa svrhom uvlačenja te zemlje u Drugi svjetski rat, između ostaloga, da će nakon kraja rata podržati jugoslavenski zahtjev za priključenjem Istre.[2] Odlučni doprinos priključenju Istre Hrvatskoj ipak je imao masovni narodni ustanak u Istri 1941., i okolnost da su na kraju rata Istru zauzele snage Nove Jugoslavije, koje su se u ono vrijeme mogle osloniti na značajnu podrčku Sovjetskog saveza.


Stanovništvo

Čakavski dijalekti u Istri, prema podjeli D. Brozovića

██ sjevernočakavski

██ buzetski ili gornjomiranski

██ srednječakavski

██ južnočakavski

██ jugozapadni istarski

Na prostoru Istre može se izdvojiti dio u sastavu Hrvatske koji obuhvaća oko 90% istarskog poluotoka i u kojem žive većinom Hrvati s oko 75% stanovništva dok manjine čine oko 25% stanovništva od čega Talijani 7% a ostatak razni drugi narodi.[nedostaje izvor] Istra u sastavu Slovenije obuhvaća oko 9% istarskog poluotoka, a Slovenci su apsolutno većinsko stanovništvo. Istra u sastavu Italije obuhvaća manje od 1% površine Istre i obuhvaća svega dvije male općine kod Trsta od kojih su u jednoj većinski Slovenci, a u drugoj Talijani.

Velika većina stanovnika hrvatskog dijela Istre govori čakavskim narječjem hrvatskog jezika. U nekima od tih govora (blizu granice sa Slovenijom) koristi se upitna zamjenica "kaj" pa se oni često pogrešno smatraju kajkavcima. Struktura i karakteristike tih govora izrazito su čakavske. U nekim gradovima zapadne obale, te nekim selima na Bujštini živi i talijanska manjina (7% stanovništva) koja govori talijanskim jezikom. U slovenskom dijelu Istre govori se slovenskim jezikom, a slično kao i u hrvatskom dijelu Istre, u malom je broju zastupljena i talijanska manjina.

Na istoku Istre, podno Ćićarije, u nekoliko manjih sela žive Istrorumunji ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim (istrorumunjskim) jezikom koji je mješavina rumunjskog i hrvatskog i danas su to uglavnom Hrvati.

Bukaleta u kojoj se poslužuje vino ili Istarska supa tj. Istarska supica
Kažun, poljsko sklonište građeno tehnikom suhozida, karakteristična za Istru

Prema popisu stanovništva iz 2001. vidi se broj stanovnika po općinama te kojim jezikom govore.

Općina država Stanovnika Govornici talijanskog Govornici hrvatskog/slovenskog
Labin Hrvatska 12426 03.09% 92.62%
Buje Hrvatska 5340 39.66% 53.76%
Novigrad Hrvatska 4002 15.32% 77.59%
Vodnjan Hrvatska 5651 19.93% 73.16%
Poreč Hrvatska 17460 06.42% 87.12%
Buzet Hrvatska 6059 00.87% 96.63%
Pazin Hrvatska 9227 01.21% 97.56%
Pula Hrvatska 58594 04.87% 88.38%
Rovinj Hrvatska 14234 10.81% 81.85%
Umag Hrvatska 12901 20.70% 72.87%
Bale Hrvatska 1047 22.54% 75.36%
Barban Hrvatska 2802 00.39% 99.21%
Brtonigla Hrvatska 1579 41.29% 52.83%
Cerovlje Hrvatska 1745 00.46% 99.31%
Fažana Hrvatska 3050 04.66% 90.75%
Gračišće Hrvatska 1433 00.28% 99.16%
Grožnjan Hrvatska 785 66.11% 29.17%
Kanfanar Hrvatska 1457 01.51% 96.23%
Karojba Hrvatska 1489 00.94% 97.99%
Kaštelir-Labinci Hrvatska 1334 07.80% 88.23%
Kršan Hrvatska 3264 00.40% 94.49%
Lanišće Hrvatska 398 n.p. 98.99%
Ližnjan Hrvatska 2945 08.05% 88.29%
Lupoglav Hrvatska 929 00.32% 98.82%
Marčana Hrvatska 3903 00.74% 97.72%
Medulin Hrvatska 6004 03.05% 89.77%
Motovun Hrvatska 983 15.46% 81.28%
Oprtalj Hrvatska 981 32.11% 65.04%
Pićan Hrvatska 1997 00.95% 98.05%
Raša Hrvatska 3535 02.63% 94.29%
Sveta Nedelja Hrvatska 2909 01.51% 97.32%
Sveti Lovreč Hrvatska 1408 01.49% 96.38%
Sveti Petar u Šumi Hrvatska 1011 00.30% 99.21%
Svetvinčenat Hrvatska 2218 01.17% 97.16%
Tinjan Hrvatska 1770 00.79% 98.59%
Višnjan Hrvatska 2187 08.78% 89.44%
Vižinada Hrvatska 1137 08.36% 90.59%
Vrsar Hrvatska 2703 02.96% 90.75%
Žminj Hrvatska 3447 01.28% 97.80%
Milje Italija 13208 94.80% 04.80%
Dolina Italija 6025 29.20% 70.50%
Koper Slovenija 47539 02.20% n.p.
Izola Slovenija 14549 04.30% n.p.
Piran Slovenija 16758 07.00% n.p.
Lovran Hrvatska 3987 01.71% 92.65%
Opatija Hrvatska 12719 04.64% 93.81%
Mošćenička Draga Hrvatska 1641 00.91% 95.67%

Panorama[uredi | uredi kôd]

Jedrilica u blizini obale Poreča
Malena crkvica Sv. Marija od Škriljinah u Bermu, sa svjetski poznatom freskom Ples mrtvaca koju je 1474. naslikao Vincent iz Kastva

Sport[uredi | uredi kôd]

Pljočkanje, tradicijska igra iz antičkih vremena uvrštena u popis nematerijalnih kulturnih dobara RH, prisutna je u Istri, Dalmaciji, Provansi, Sardiniji, Siciliji, grčkim otocima i na Cipru.. Istarski Pljočkarski Savez jedini je savez u svijetu za taj šport.

100 milja Istre je prva hrvatska ultra trail utrka i prva hrvatska utrka na sto milja.[3]

Biciklistička utrka Kroz Istru koja se održava od 1949. dio je juniorskoga svjetskog kupa i najdugovječnija hrvatska biciklistička etapna utrka.

Desetljećima se održavao Istarski rally.

U Istri se nalazi ponajveći broj lokacija za surfanje na valovima u Hrvatskoj.

Održavaju se Utrke tovara. Najdugovječnija utrka tovara u Istri je ona u Orbanićima koja se održava od 1969.[4]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Istarski rječnik
  2. Državni udar u Beogradu i Britanci - Vojni puč 27. ožujka 1941, str. 20-24, Elisabeth Barker, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 13 No. 1, 1981., pristupljeno 5. lipnja 2021.
  3. Startala utrka 100 milja Istre vecernji.hr. Večernji list
  4. Trke magaraca u Istri tijekom turističke sezone i blagdana glas-istre.hr. Glas Istre

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Istra